Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

Evo zanimljive teorije zašto ljudi imaju alergije

zašto ljudi imaju alergije

Alergije su u evolucijskom smislu kao kućni alarm. One su važan element obrane protiv otrovnih hemikalija – a ta obrana je štitila čoveka desetinama miliona godina i nastavlja to i dan danas. Ispostavilo se da alergije ne bacaju telo u šok već da je to strategija za izbacivanje uljeza iz tela.

Dugo se smatralo da nauka i medicina barem donekle razumeju šta su alergije. Ćelije se prilikom reakcije uzbude, hemikalije se otpuste i prenesu signale. Taj deo je poprilično jasan, ali je pravo pitanje koje neki naučnici postavljaju je zašto ljudi uopšte imaju alergije?

Ruslan Medzhtov je odlučio da odgovori na to pitanje, a u njegovoj laboratoriji na Jejlu njegov tim marljivo radi na rešavanju problema alergija. Medzhitov je tokom poslednjih 20 godina osvojio brojne nagrade za svoj naučni rad i on u shvatanju alergija vidi problem. Vodeća teorija kojom bi se objasnilo postojanje alergija kaže da su alergije pogrešno usmerena obrana protiv parazitskih crva. U razvijenom svetu su takve infekcije retke pa su reakcije ljudi na njih prenaglašene.

127493770

 

Promena u shvatanju alergija

Međutim, Medzhitov misli da je to pogrešno. Alergije nisu samo biološka greška. Naprotiv, one su važan element obrane protiv otrovnih hemikalija – a ta obrana je štitila čoveka desetinama miliona godina i nastavlja to i dan danas. Medzhitov se slaže da je ta teorija kontroverzna, ali, istovremeno je svestan da će istorija pokazati da je bio u pravu.

Proces alergijske reakcije počinje kada alergen dotakne ljudsko telo, bilo da se radi o koži, oku, nosnoj šupljini, ustima, disajnim putevima ili utrobi. Na tim površinama stražu čuvaju ćelije imunog sistema, a kada uoče alergenokruže ga, obuzmu i unište. Nakon uništenja se spoljni deo površine ukrasi s delovima alergena, a onda se delovi alergena prošire među drugim imunološkim ćelijama koje onda proizvedu antitelo, imunoglobin E.

Upravo će ta antitela prouzrokovati reakciju u slučaju ponovnog susreta s alergenom.

Alergije su zbog svoje selektivne prirode i prekomernih reakcija uvek čudile naučnike, jer se donekle kose s principima prirodne selekcije. Tačna funkcija Imunoglobina E utvrđena je tek 1964. godine. Bridžit Ogilvi, stručnjak za parazite, proučavala je kako se imuni sistem brani od parazitskih crvi i otkrila da se antitelima signalizira početak napada na crve. Prema teoriji o crvima, proteini u tim parazitskim crvima veoma su slični proteinima u drugim molekulima koje čovek susreće u svojoj svakodnevici i zbog toga imamo alergije, jer organizam misli da se brani od crva.

zašto ljudi imaju alergije

Medzhitov je tokom studija učio teoriju crva, ali njemu je ona bila sumnjiva. Kada je pročitao esej imunologa Čarlsa Džejnevaja o evoluciji i revoluciji u imunologiji dobio je ideju o tome kako bi alergije mogle da funkcionišu.

Imunološkom sistemu treba nekoliko dana da razvije odgovarajuća antitela, pa je Medzhitov, kao i Džejnevaj u svojem eseju, nagađao da imunološki sistem ima drugi način brzog reagovanja na pretnje. Nakon stupanja u kontakt s DžejnevajemMedzhitov se pridružio njegovom istraživačkom timu i uskoro je otkrivena nova vrsta ćelija senzora na površini određene vrste ćelija imunog sistema. Kada bi se te ćelija susrele s invazijom, one bi se prikačile za uljeza i signalizirale bi drugim ćelijama imunološkog sistema da u uljezima pogođenom području da traže patogene koje treba ubiti.

zašto ljudi imaju alergije

Njihovo otkriće direktno je dovelo do rešavanja misterije sepse. Ispostavilo se da je sepsa zapravo prekomerna reakcija odbrane tela na bakterije. Medzhitov smatra da se otkrićem pravog uzroka sepse može lečiti pravi problem u čoveku, a to je prekomerna reakcija ćelija senzora imunog sistema.

Zašto ljudi imaju alergije?

Nastavkom proučavanja alergenaImunoglobina E i crva Medzhitov je došao do zaključka da svi simptomi alergijskih reakcija imaju jednu zajedničku komponentu – stvari se izbacuju iz tela.

Ispostavilo se da alergije ne bacaju telo u šok već da je to strategija za izbacivanje alergena iz tela.

hands-1903104_1280

On je prilikom istraživanja svoje teorije naleteo na nekoliko istomišljenika te je, nakon objavljivanja svojih razmišljanja u časopisu Nature 2012, počeo da testira svoju tezu. Prilikom testiranja upoznao se sa radom Stivena Galija koji je proučavao mastocite, ćelije koje mogu da ubiju čoveka prilikom alergijske reakcije. Njihova istraživanja kretala su se u istom smeru utoliko što su išla kontra od uobičajenog shvatanja alergija.

Medzhitov smatra da su upravo mastociti ćelije koje prave probleme, a njegov tim sada proučava način na koji se antitela Imunoglobina E hvataju na mastocite i podižu im osetljivost na alergene.

Alergije kao kućni alarm

„Ako imate provalnika u kući, nećete ga detektovati gledajući u njegovo lice već ćete putem razbijenog prozora shvatiti da vam je neko provalio u kuću“, kaže Medzhitov. „Alergije u evolucijskom smislu imaju puno više smisla ako na njih gledamo kao kućni alarm.“

13178986_10207774202125673_3534431258548013411_n

Otrovne hemikalije, bilo prirodne ili stvorene, stalno prete čovekovom zdravlju. Naši preci su u susretu s alergenima reagovali evakuacijom istih iz tela te relokacijom. Ali, alergije ne funkcionišu savršeno. One možda mogu da smanje rizik od smrti, ali ne mogu da ga u potpunosti eliminišu, a najgori je slučaj kada se prekomerno reaguje na nešto.

„To vam je kao kada policija prilikom traganja za sumnjivcem uhvati nekoliko nevinih ljudi“, objašnjava Medzhitov.

Moderni život je dodatno proširio količinu stvari koje mogu potencijalno izazvati alergijsku reakciju. Naši su preci možda mogli da pobegnu na drugi kraj šume, ali moderni čovek pandan takvoj strategiji nema. „

Jedino što je važno je da ne smemo biti izolovani, što znači da je život u interijeru suštinski nepoželjan“, dodaje Medzhitov.

 

Izvor: jutarnji.hr, nedeljnik.co.rs

globalskin
gaa
efa
wpa
elf