Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

Saznajte sve o alergiji na prašinu

alergija na prašinu

Kuća bi trebalo da bude mesto na kome se osećamo sigurno i na kome zaboravljamo na sve naše probleme. Ipak, kod ljudi koji imaju alergiju na kućnu prašinu, stvari se drastično menjaju. Čim uđu u kuću, počinju da kijaju, oči im suze i ne osećaju se ni približno kao da se nalaze na mestu koje je njihova oaza.

Alergija na prašinu

Glavni uzročnik ove vrste alergije je kućna prašina. Nažalost, velika je istina da smo upravo ovom alergenu svi svakodnevno izloženi i da je iz ovog razloga veoma teško alergiju na prašinu staviti pod kontrolu.

Ipak, mnogi ne znaju da se u kućnoj prašini ne nalazi samo prašina. Prašina se sastoji iz puno komponenata koji pojedinačno doprinose alergiji, pa borba protiv kućne prašine podrazumeva udruženu borbu protiv svih ovih njenih sastojaka.

Izazivači alergije na prašinu

Evo šta se nalazi u kućnoj prašini što dodatno izaziva alergije kod osoba sa inhalacionim alergijama i atopijom:

  1. Grinje  – One su najčešći izazivač alergije. Odgovara im topla i vlažna sredina, pa se lako množe na temperaturi iznad 25 stepeni Celzijusa i kada je vlažnost preko 75%. Zadržavaju se u dušecima, jastucima, pokrivačima, tepisima, meblu nameštaja. Kad god neko prođe tepihom, podigne posteljinu ili usisava, grinje se nađu u vazduhu i mi ih na taj način udišemo.
  2. Bubašvabe  – Ovih insekata ima u gotovo svim zgradama. Može se čak reći da su u velikim gradovima one postale neminovnost. Bubašvabe konstantno stvaraju skoro nevidljive produkte koje su sastavni deo prašine. Ponekad se dešava da alergije na prašinu budu samo alergije na ove njene čestice.
  3. Buđ – Plesan je gljivica čije spore vrlo lako dospevaju u vazduh. Pored toga što je ima na vlažnim mestima u spoljašnjoj sredini, vrlo često se nađe i u vlažnim prostorijama stana. To su najčešće kuhinja i kupatilo.
  4. Polen – Jedan od najvećih alergena nastaje od drveća, trave, semenja i cveća. Mnogi ljudi su alergični na različite vrste polena. Među najčešćim alergenima su polen breze, belog jasena, topole, leske i vrbe. S obzirom na to da ne možemo hermetički zatvoriti prozore stana, a provetravanje prostorija je više nego preporučljivo, polen se gotovo uvek može naći i u kućnoj prašini.
  5. Dlaka, perje ili krzno životinja – Ako imate kućne ljubimce, njihove dlake, perje ili krzno otpuštaju čestice čiji se delići mogu pomešati sa kućnom prašinom. Ona ih, kad se podigne, održava u vazduhu koji udišemo. Iz ovog razloga, osetljivi na ove alergene i samu kućnu prašinu doživljavaju kao potencijalnu opasnost.

alergija na dlaku psa

Pošto je pravi sastav prašine uglavnom nepoznanica, alergeni se u velikom procentu ne prepoznaju na vreme. Osobe sa alergijama i simptomima atopije se često dugo muče sa simptomima, čak godinama misleći da njihov problem leži u tim malenim česticama prašine, ne znajući šta je pravi uzrok njihovih alergijskih reakcija.

Grinje i polen su jedni od najvećih prikrivenih alergena koji se nalaze u kućnoj prašini. Smatra se da su oni upravo i najjači, grinje – kada se radi o kućnim alergenima i polen kada se radi o spoljnim alergenima.

Simptomi alergije na prašinu

Simptomi alergije na prašinu često se mešaju sa simptomima virusnih respiratornih oboljenja. Obzirom na to da se u jesen, kada počne kišovito i hladno vreme svi povlačimo u svoje tople domove u kojima caruje kućna prašina, nije ni čudo što se ova dva stanja prepliću.

Kako razlikovati simptome alergije na prašinu i simptome virusnih respiratornih infekcija?

OSOBINE PREHLADA ALERGIJA
KOLIKO DUGO TRAJE? 3-14 dana danima i mesecima
KADA SE DEŠAVA? najčešće zimi, ali moguća je preko cele godine moguća je preko cele godine, mada su određeni alergeni sezonske prirode
KADA POČINJE? simptomi nastaju nekoliko dana nakon infekcije virusom simptomi nastaju odmah nakon kontakta sa alergenom

alergija na prašinu

SIMPTOMI PREHLADA ALERGIJA
KAŠALJ često ponekad
BOL ponekad nikada
SLABOST ponekad ponekad
GROZNICA retko nikad
SVRAB I SUZENJE OČIJU retko često
BOL U GRLU često ponekad
ZAPUŠEN NOS ILI NOS KOJI CURI često često

Svako suzenje i svrab očiju kao i curenje nosa, odnosno zapušen nos koje traje duže od 14 dana može biti osnova da se posumnja na alergiju na prašinu. Takođe, česte opstrukcije disajnih puteva mogu biti posledica uticaja ovog inhalatornog alergena.

Važno je napomenuti da ponavljane opstrukcije mogu dovesti do pojave bronhijalne astme. Zato je važno na vreme prepoznati alergiju kako bismo se sa njom pravilno suočili.

Dijagnoza alergije na prašinu

Dijagnostikovanje alergija nije komplikovan proces, ali se može iskomplikovati ukoliko se ne urade sve potrebne analize. Odlazak kod lekara opšte prakse je prvi korak. Na tom pregledu važno je pomenuti sve simptome koji se javljaju, kao i vreme i učestalost njihovog javljanja. Svaki lekar sa iskustvom, prepoznaće potrebu da pacijentu sa ovakvom anamnezom da uput za lekara specijalistu, alergologa.

Sledeći korak je susret sa alergologom. Nakon detaljnog razgovora, alergolog može predložiti testove kojima se precizno utvrđuje postojanje alergije.

To su najpre kožne probe – prick test. Takođe, ako postoji potreba, test se može uraditi i iz krvi, kada se određuje prisustvo i količina specifičnih imunoglobulina IgE.

Terapija alergije na prašinu

Kao i kod svake alergije, glavni metod lečenja je uklanjanje alergena. Ipak, u slučaju alergije na prašinu, veoma je teško potpuno odstraniti prisustvo alergena. Kućna prašina je ipak naš neminovni cimer tokom celog dana i noći i tokom svih godišnjih doba.

Ono što možemo da uradimo je da smanjimo prisustvo ovog alergena.

alergija na prašinu

Prevencija alergije na prašinu

Kako možemo umanjiti količinu ovog kućnog alergena?

  1. Ukloniti teške zavese, tepihe, pokrivače.
  2. Smanjiti vlažnost doma na minimum – redovno provetravati i ne pretopljavati prostorije. Hladna i suva soba je najveći neprijatelj grinja i prašine.
  3. Izbegavati prisustvo životinja u spavaćoj sobi, a ako je moguće i u celoj kući.
  4. Koristiti specijalne medicinske navlake protiv grinja.
  5. Redovno okretati dušeke i jastuke, često ih provetravati i čistiti.
  6. Nositi masku prilikom usisavanja.
  7. Smanjiti usisavanje na minimum – prostorije održavati vlažnom krpom, čime se smanjuje podizanje prašine u vazduh koji se udiše ili prepustiti taj deo posla osobi koja nema alergiju na prašinu. Nakon usisavanja i brisanja prašine vlažnom krpom, ne ulazite u prostoriju barem dva sata, dok se sva prašina ne smiri.
  8. Prati posteljinu, pokrivače i jastuke mašinski, na minimum 60 stepeni, jednom nedeljno.

alergija na prašinu

Lečenje alergije na prašinu

Ponekad, izbegavanje alergena nije dovoljno, već je potrebno uključiti i lekove. Antihistaminici su glavni medikamenti protiv alergije. Takođe, puno pomoći u otklanjanju simptoma pružaju i sprejevi za nos na bazi kortikosteroida.

Kada vaš lekar utvrdi postojanje alergije, prepisaće potrebnu terapiju. Ipak, svaka alergija zahteva individualni pristup kako bi se sa njom izborili na adekvatan način.

Sa alergijom na prašinu se može živeti vrlo kvalitetno i pored svih tegoba koje izaziva, ali je neophodno na vreme staviti je pod kontrolu.

 

globalskin
gaa
efa
wpa
elf