Da li ste i vi imali iskustvo traženja dijagnoze koja je potrajala više nego što ste očekivali? Da li su prolazili dani, meseci, čak godine dok niste definitivno dobili vašu dijagnozu? Koliko sati ste proveli u čekaonici? Koliko sati ste proveli na internetu pokušavajući da utvrdite šta vam je? Do koliko pogrešnih informacija ste došli tražeći dijagnozu na internetu? Da li ste bili u strahu? U suzama? Koliko dugo ste strepeli šta će biti sa vama i da li ćete morati još dugo da se borite sa simptomima? Koliko je bilo pogrešnih susreta sa stručnim licima? Koliko lekara ste morali da promenite dok niste došli do svoje dijagnoze?
Mnogo je ovakvih pitanja kada je postavjenje dijagnoze alergijskih ili autoimunih bolesti. Doći do prave dijagnoze kod ovih oboljenja nije ni malo lako, uzimajući u obzir da su simptomi često prikriveni i da je uzimanje anamneze ponekad presudno. A kako to izgleda kada lekar ima 5 do 10 minuta razgovora sa svakim pacijentom? Šta raditi kada lekar ne može da se posveti pacijentu na način kakav je zaista potreban? Zašto je sve to tako?
Četiri je razloga zašto nije lako doći prave dijagnoze:
- Pristup pacijentu je često površan i to dovodi do toga da je odnos lekara i pacijenata površan.
- Poverenje između pacijenta i lekara se stiče i neguje. Jedan od glavnih razloga zašto pacijenti menjaju lekara ili odustaju od lečenja atopijskog ekcema je upravo gubitak poverenja.
- Privrženost – od previše pacijenata lekari često nisu u prilici da se udubljuju u svaki slučaj posebno. Pacijent treba da oseti da je lekar posvećen.
- Povezivanje – empatija i razumevanje su često na poslednjem mestu. Glavni cilj lekara je da izleči pacijenata, a onda emocije – izostaju.
Ovde moramo da isključimo svako neprimereno ponašanje pacijenata i lekara. Na žalost, često smo svedoci oštre komunikacije, svađe, izražavanja nezadovoljstva koji se usmerava od strane pacijenata ka lekara ili od strane lekara ka pacijentu. Ovde o tome ne želimo da govorimo.
Zbog svih ovih razloga dešava se da pacijent:
- Odustane od lečenja, jer smatra da mu terapije ništa ne pomažu,
- Nastavlja lečenje preko “Googla”,
- Sam bira terapiju i nekontrolisano uzima lekove,
- Odlazi do drugog lekara, što prolongira lečenje i oporavak,
- Obraća se Udruženju pacijenata tražeći savet i podršku,
- Ne leči se.
Pronalaženje lekara koji se poistovećuje, koji razume, koji brine, koji saoseća, koji te vodi na pravi način – jeste ključ uspeha lečenja atopijskih bolesti. Ali, kako izabrati pravog lekara? Evo par smernica koje bi trebalo da uzmete u obzir. I budite slobodni da ovaj tekst pokažite vašem lekaru.
Šta pacijentu treba prilikom razgovora sa lekarom?
Pacijentu treba razumevanje.
Neprospavanje noći, nervoza, infekcije, svrab, strah, depresija – tako se pacijent sa atopijom oseća kada dođe u ordinaciju lekara za lečenje atopije.
Srećom, postoje lekari koji to osećaju, ali na žalost, postoje i oni koji nemaju osećaja.
Razumevanje i dobra komunikacija između lekara i pacijenta su pola puta do postavljanja dijagnoze, a samim tim i za uspostavljanje opšteg stanja pacijenta koje može doprineti lečenju.
Način ophođenja i komunikacije sa pacijentima preduslov je za ostvarivanje kvalitetnog odnosa i ima značajan uticaj na tok i lečenje. Kako bi interpersonalne relacije unutar terapijskog odnosa bile kvalitetne, dobro je znati šta obuhvata poželjne, a šta nepoželjne oblike komunikacije.
EMPATIJA predstavlja oblik interakcije sa drugom osobom i ima više segmenata.
Empatija podrazumeva:
- aktivno slušati drugu osobu
- osećati šta druga osoba oseća
- zamisliti da sam JA – TI u tvojoj situaciji (postojanje dva identiteta)
- razumeti osećanja i potrebe drugih razlikujući pri tome sebe od drugih (postoji jasna granica JA-TI)
- osećati (razumeti) druge
- zanemarivanje ličnog interesa i vrednovanja
Empatija nije:
- aktivno stapanje sa drugom osobom
- misliti šta druga osoba oseća
- zamisliti da sam JA u tvojoj situaciji (postojanje samo jednog identiteta)
- „razumeti“ osećanja i potrebe drugih ne razlikujući pri tome sebe i druge (ne postoji jasna granica JA-TI)
- osećati (razumeti) za druge
- uključivanje ličnih interesa i vrednovanja
Dobra komunikacija između lekara i pacijenata
Znajući da je komunikacija veština koja se uči, ponekad je neprijatno govoriti o odnosu lekar – pacijent, uzimajući u obzir da je to nešto što bi trebalo da se podrazumeva. Ali, kako to na žalost, nije najčešća praksa, evo par ključnih stvari koje bi svaki lekar trebalo da zna kako bi komunikacija između lekara i pacijenata bila na zadovoljavajućem nivou:
- Personaizovati – izgovoriit ime, pogledati pacijenta u lice
- Kredibilitet – Ljudi moraju da veruju da bi „kupili“ vašu poruku! Recite ljudima ko ste i šta radite i onda budite osoba koja ste rekli da ćete biti i radite ono što ste rekli da ćete raditi!
- Postavljati pitanja. Pitanja kao elementi poruke privlače i aktiviraju našu pažnju. Čak i retorička, pitanja zahtevaju odgovor, a odgovaranje je po definiciji interakcija.
- Aktivno (pravo) slušati pacijenta. Odvojiti dodatnih 10 minuta ako treba i posvetite se pacijentu 100%.
- Objasnite šta radite, na šta upućujete, koje dijagnostičke postupke i zašto koristite, koju terapiju i zašto preporučujete.
- Neverbalna komunikacija, govor tela, gestikulacija, dodir, rukovanje, kontakt očima – to su načini da se približite pacijentu.
- Pacijent treba da se oseća sigurno, da mu nije neprijatno, da nije uplašen.
- Jednostavnost – koristite jednostavne reči! Preporuka: koristite jednostavne i razumljive reči ako želite da vas većina razume! Koristite kratke rečenice. Za duge i komplikovane govorancije pacijent nema ni strpljenja niti i/ili obrazovanja.
- Doslednost – ponavljajte, ponavljajte, ponavljajte! Doslednost izgrađuje ne samo efikasnu komunikaciju, već i lojalnost!
- Razumite – kažite da razumete.
Budite doktor koga će pacijenti pamtiti i o kojima će se pričati sa najlepšim rečima preporuke.
Vaši pacijenti iz Udruženja Alergija i ja
Piše: Snežana Šundić – Vardić, predsednica Udruženja Alergija i ja
Korišćen izvor: VEŠTINE I NAČINI KOMUNIKACIJE SA PACIJENTIMA, Priručnik za rad sa pacijentima, Dr Snežana Djordjević