Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

Sindrom crvene kože ili zavisnost kože od kortikosteroida

sindrom crvene kože

Fenomen nazvan “sindrom crvene kože” nastao je iz engleskog jezika (Red Skin Syndrome – RSS ili Topical Steroid Withdrawal Syndrome – TSW) i privlači sve veću pažnju, posebno među stranim stručnjacima. Sindrom crvene kože može se razviti zbog dugotrajne i neadekvatne uporebe ponajviše kortikosteroida srednjeg i visokog potencijala, koji se inače koriste za lečenje kožnih problema, uključujući atopijski dermatitis. U poslednje vreme izražen je veliki pritisak socijalnih medija, udruženja pacijenata i blogera na dermatologe, lekare opšte prakse i pedijatre kako bi priznali trenutno nenavedene nuspojave lokalnih kortikosteroida.

Lokalni kortikosteroidi i njihovi učinci

Kortikosteroidi su prirodni steroidni hormoni koji se stvaraju u kori nadbubrežne žlezde i utiču na brojne fiziološke procese u telu. Sintetični oblici kortikosteroida uglavnom se koriste u medicini kao protivupalni lekovi za autoimune bolesti, atopijska stanja, neke vrste raka itd. Kod bolesnika s akutnim i hroničnim upalnim stanjima kože lečenje lokalnim i sistemskim kortikosteroidima postoji već više od 50 godina. 1950. godine su Sulzberger i Witten predstavili primenu topikalnih kortikosteroida u dermatologiji. Njihovi su proboji postigli ogroman napredak u ovom području.36 Lokalni kortikosteroidi ostaju temelj terapije u lečenju atopijskog dermatitisa i drugih upala kože. Primena kortikosteroida za lokalnu uporabu je učinkovita (i opravdana) ako se koristi pravilno, pažljivo i sigurno – te ima pozitivan učinak na kvalitet života pacijenta.38-40

Prve sumnje u sigurnost upotrebe lokalnih i sistemskih kortikosteroida pacijenti su postavili već 1990. godine. Medicinska struka je to nazvala “neopravdanim strahom od kortikosteroida”, koji je nastao uglavnom zbog neznanja pacijenta i nedostatka znanja o propisanim lekovima. I danas lekari retko povezuju strah bolesnika od upotrebe lokalnih kortikosteroida sa nuspojavama ovakve vrste lekova, a gotovo nikada sa zavisnošću o lokalnim kortikosteroidima i sindromom crvene kože. 2014. godine, Američka akademija za dermatologiju (AAD) objavila je nove smernice o upotrebi lokalnih kortikosteroida; usprkos valjanim razlozima da se sindrom crvene kože smatra mogućom nuspojavom (naučne objave i inicijativa udruženja obolelih pacijenata), nije uključen u nove smernice.

Sindrom crvene kože – zavisnost o lokalnim kortikosteroidima

Tekom dugotrajnog i neadekvatnog lečenja lokalnim kortikosteroidima, pacijenti mogu postupno razviti otpornost na terapiju, a kod nekih osoba može se razviti i zavisnost. Zbog toga su za isti učinak potrebne učestalije primene i prelazak na kortikosteroide sa jačim delovanjem. Sa vremenom terapija prestaje delovati. Pacijentovo se stanje pogoršava, a koža izuzetno burno reaguje prekidom primene lokalnih kortikosteroida, jer postaje zavisna. Pojava se razlikuje od tahifilaksije, koju karakterizira samo smanjeni odgovor tela na lek. Proces lečenja za pacijenta je izuzetno težak i bolan. Želja takvih pacijenata da se čuje njihov glas je snažna, ali najčešće je zanemarena; gotovo uvek su prepušteni sebi. Poslednjih se godina sve više pažnje pridaje sindromu crvene kože na inicijativu udruženja pacijenata. Bez sumnje, međutim, postoji mnogo otvorenih pitanja i potrebna su nova istraživanja.

Lečnici i pacijenti treba da budu obazrivi na znakove i simptome lokalne zavisnosti o kortikosteroidima (i na sindrom crvene kože) i razlikovati ih od znakova i simptoma atopijskog dermatitisa. Izjednačavanje dva uslova može uzrokovati nepotrebno kašnjenje s protuupalnom terapijom i uzrokovati još veće fizičke i psihičke nevolje za pacijenta.37-43,54

Uzrok sindroma crvene kože

Definicija zavisnosti o lokalnim kortikosteroidima

Zavisnost o lokalnim kortikosteroidima može se identifikovati kada se nakon prekida upotrebe na koži pojave mnogo ozbiljniji i raznolikiji znakovi i simptomi, nego što su bili prisutni pre lokalne primene kortikosteroida.3

Uzrok je verojatno porast dušikovog oksida u serumu koji je moćan vazodilatator.(1, 2, 3, 4, 5) 

Simptomi sindroma crvene kože

Simptomi se obično javljaju nekoliko dana do nekoliko nedelja nakon prekida upotrebe lokalnih kortikosteroida, ali mogu se pojaviti i tokom upotrebe.(1, 2, 3, 4, 5)

  • peckanj kože
  • intenzivan svrb
  • bol
  • osećaj napete spaljene kože
  • pogoršanje na vrućini ili suncu
  • problemi s termoregulacijom (telo se teško greje li hladi)
  • nesanica
  • depresija.

Znakovi sindroma crvene kože

Tokom zavisnosti o lokalnim kortikosteroidima, kožne lezije je teško razlikovati od kožnih lezija primarne bolesti. To je i glavni razlog zašto dermatolozi ne žele ili se ustručavaju priznati stanje zavisnosti kože o lokalnim kortikosteroidima ili sindromu crvene kože. Bitna razlika između primarne bolesti i sindroma crvene kože je u raspodeli simptoma.

Koža pacijenta je izrazito crvena, slična je sunčanim opeklinama, a utiče uglavnom na delove tela u kojima je koža tanja (lice, vrat, područje genitalija), a propusnost kože je najveća za lokalne kortikosteroide. Između crvene i “normalne” kože postoji oštra razlika. Tipična je oteklina kapka. Promene na koži šire se na delove tela koji prethodno nisu bili pogođeni primarnom bolešću (npr. Atopijski dermatitis). Nos i uši obično nisu crvene boje. Akutnu fazu karakretiše se ponavljajući ciklus (I) crvenila i rozenja, (II) sušenje i (III) ljuštenje kože (poput snega). Nakon toga sledi izbijanje crvenila. Ovaj se ciklus može pojaviti nakon prekida upotrebe lokalnih kortikosteroida, ali može se pojaviti i tekom njihove primene. Takođe, može biti prisutna groznica tela(oko 39 °C). Nije isključena ni pojava sepse. U trenutku ljuštenja kože karakteristični su beznađe i jaka depresija. Koža koja je zavisna o lokalnim kortikosteroidima u trenutku potpunog prestanka njihove uporebe postupno ili zaraste ili se vraćaju znakovi izvorne bolesti.(Literatura: 1, 2, 3, 4)

Lečenje sindroma crvene kože

Lečenje je dugotrajno i teško jer većina dermatologa, lečnika opšte prakse i pedijatara ne prepoznaje niti priznaje sindrom crvene kože. Dermatolozi obično pripisuju kožna stanja ozbiljnom pogoršanju primarne bolesti i često savetuju lečenje sistemskim kortikosteroidima ili drugim sistemskim lekovima. Pacijenti koji u sebi samima prepoznaju zavisnost o lokalnim kortikosteroidima prepušteni su sebi i najčešće prekidaju upotrebu lekova. Lečenje (potpuni prekid topikalnih kortikosteroida) dugotrajno je i izuzetno teško i bolno za pacijenta. Obično traje od 4 do 24 meseca.

Podrška i pomoć kod sindroma crvene kože

Savetuje se mnogo hladnih obloga, odmora, psihološka pomoć i podrška lekara ili dermatologa.

Više o sindromu crvene kože možete saznati na web sajtu ITSAN organizacije u čijem su fokusu ove kožne anifestacije.


Budite u toku sa najnovijim informacijama i uživajte pogodnosti koje smo pripremili specijalno za članove Udruženja Alergija i ja!

Postanite član NU Alergija i ja popunjavanjem kontakt forme na ovom linku. Dobrodošli!


Izvor: atopika.com
  1. Burry J.M. 1973. Topical drug addiction: adverse effects of fluorinated corticosteroid creams and ointments. Med J Aust, 1(8): 393-396.
  2. Hajar T., Leshem Y.A., Hanfin J.M., Nedorost S.T., Lio P.A., Paller A.S., Block J., Simpson E.L. 2015. A systemic review of topical corticosteroid withdrawal (“steroid addiction”) in patients with atopic dermatitis and other dermatoses. J Am Acad Dermatol, 72(3): 541-549.
  3. Fukaya M., Sato K., Sato M., Kimata H., Fujisawa S., Dozono H., Yoshiza J., Minaguchi S. 2014. Topical steroid addiction in atopic dermatitis. Drug Healthc Patient Saf, 6: 131-138.
  4. Rapaport M.J., Rapaport V. 2006. The red skin syndromes: corticosteroid addiction and withdrawal. Expert Rev Dermatol, 1(4): 547-561.
  5. Rapaport M.J., Lebwohl M. 2003. Corticosteroid Addiction and Withdrawal in the Atopic: The Red Burning Skin Syndrome. Clin Dermatol, 21(3): 201-214.
  6. Sheary B. 2016. Topical corticosteroid addiction and withdrawal – An overview for GPs. AFP, 45(6): 386-388.
  7. Bhat Y.J., Manzoor S., Qayoom S. 2011. Steroid-induced rosacea: a clinical study of 200 patients. Indian J Dermatol, 56(1): 30-32.

Nacionalno udruženje Alergija i ja u saradnji sa stručnjacima iz različitih oblasti pruža pacijentima informacije o svim raspoloživim tretmanima, istraživanjima i širokom spektru proizvoda dostupnim za lečenje i prevenciju oboljenja, kako bi ubrzali proces postavljanja dijagnoza i početak terapije. Za medicinske savete i individualne terapije molimo vas da se obratite svom lekaru.

globalskin
gaa
efa
wpa
elf