Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

Kako se otarasiti grinja?

alergija na grinje

Grinje su toliko sićušni paraziti da ih ne možemo videti golim okom, ali milioni ljudi širom sveta može potvrditi svojim simptomima: grinje su najveći kućni alergen, koji utiče ne samo na respiratorne organe, uzrokujući alergijski rinitis i astmu, već ima uticaj i na kožu – pogoršavajući simptome atopijskog dermatitisa.

Procijenjeno je da više od 84 % domova sadrži grinje u većoj količini od normalne i to je jedan od najčešćih pokretača alergijskih bolesti i astme.

Šta su grinje? Zašto toliko vole život u našim domovima? Ali najvažnije pitanje koje postavljamo u ovom tekstu je: Koji je način njihovog otklanjanja koji zapravo deluje?

Pogledajte grinje izbliza

Grinje su mikroskopski organizmi koji spadaju u grupu pauka. Hrane se eksfoliranim epidermisom ljudi, životinja i mikroorganizmima.  

Neki medicinski sajtovi tvrde da su grinje u prašini tako sitni, da ih može biti čak 40.000 u jednoj prljavštini. Ali to je daleko od istine, prema dr. Jai Portnoiu, direktoru za alergiju, astmu i imunologiju u Bolnici za decu Merci i profesoru medicine na Univerzitetu Missouri u Kanzasu. Doktor Portnoi, koji je koautor opsežnih uputstava za lekare koji leče bolesti uzrokovane alergijom na grinje, kaže da su grinje male, ali gotovo iste veličine kao i mnoge čestice prašine. U stvari, oni su izvan našeg opsega vida.

Njihovo naučno ime je Dermatophagoides, što znači „jedenje kože“, a dermatophagoides pteronissinus je najosetljivija i najčešća vrsta grinja.

Iako izgledaju kao da bi mogli biti daljii rođaci buba, grinje u stvari nisu insekti – to su pauci, koji su u biološkoj vezi sa rakovima i kozicama. Ali za razliku od njihovih rođaka koji se bave izradom mreže, omiljena hrana grinja je koža, zbog čega oni nastanjuju dušeke, tepihe i tapacirani nameštaj gde se mrtva koža ljudi nakuplja.

Grinje i klimatski faktori

Grinje živi otprilike dva do četiri meseca i obožava vlagu. Njima je potrebno neprekidno snabdevanje vlagom da bi preživeli i da bi se razmnožavali. To je ključni razlog zašto se grinje ne može naći u suvim klimama, čak ni u prašnjavim prostorijama gde je klima potpuno suva. „Oni su u osnovi  – vreće vode sa nogama, tako da ne podnose isušivanje“, kaže dr Portnoi, koji je sa 22 druga vrhunska stručnjaka radio na proceni zaštite životne sredine i kontroli izloženosti grinjima.

 

Dakle, u Denveru može biti veoma prašnjavo, ali stanovnici Denvera nemaju grinje, jer je toliko suva klima da grinje ne može da preživi. Međutim, na Floridi je toliko vlažno da ih se ne možete rešiti. Tamo su svuda.“ U većini klima populacija grinja povećava se leti, kada je vlaga vazduha visoka, a vrhunac dostižu u jesen – za šta stručnjaci sumnjaju da je deo razloga u tome, jer je stopa astme toliko visoka u to doba godine. Zimi grinje počinje da se smanjuje, kada je hladnije i suvlje vreme, a krajem zime i ranog proleća populacija grinja je obično najniža.“

Ispod vlage od 50% malo grinja može preživeti.

Da li je tako i na našem podneblju? – Nije.

Kakva je vlažnost vazduha u Srbiji?

Da bismo razumeli osnove vlažnosti vazduha, bitno je da razgraničimo šta je to apsolutna, a šta relativna vlažnost. Apsolutna vrednost je količina vodene pare u vazduhu, dok je relativna vlažnost količina u odnosu na trenutnu temperaturu. S obzirom na činjenicu da visoka temperatura može zadržavati vlagu više od hladnog vazduha, relativna vlažnost je daleko primetnija pri visokim temperaturama. Kada gledate vremensku prognozu, vrednosti se uvek iskazuju u procentima, što je u stvari relativna vlaga. Ono što moramo da razumemo je da ovi pojmovi znače dve potpuno različite stvari i da je relativna vlažnost mnogo važnija za kvalitet našeg vazduha u zatvorenom prostoru.

Pre svega, savršena vlažnost vazduha u zatvorenom prostoru zavisi od temperature napolju i, do određene tačke, od ličnog ukusa. U idealnom slučaju vrednosti treba da se kreću u rasponu od 30% do 40% tokom zime i 40% do 60% leti. Sve izvan ovih nivoa može značajno uticati na kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.

U Srbji se jesen ističe visokom vlažnošću, koji pogoduje razmnožavanju grinja. Tokom zime, prostorije u domovima su suve i vlažnost jeste niža, za razliku od vrednosti vlažnosti vazduha u spoljnoj sredini, ali usled isparenja od kuhinje i kupatila i usled vlažnosti koje telo proizvodi u krevetima i tapaciranom nameštaju – koncentracija grinja je kod nas izrazito visoka.

U čemu je problem sa grinjima?

Izmet grinja je najveći problem. Oni imaju mnogo otpada – prazne se čak 20 puta na dan i ti fekalni peleti su glavni uzrok alergija. Izmet grinja je veoma sitan i lako uđe u vazduh, tako da čak i ako koračate preko tepiha, sedite na sofi ili pomerate jastuk, možete ih poslati u vazduh. Jednom kada se peleti pokupe, oni se ne sležu 15 do 30 minuta.

„Grinje jede ćelije kože i sadrži enzime koje koriste za varenje. A kada izađu mali fekalni peleti, enzimi se nalaze u tim peletima i oni su kao veoma snažni alergeni “, kaže dr Portnoi. „A kada udišete, to je upravo odgovarajuće veličine da može duboko da uđe u pluća i izazove napad astme.“

Postoji uska veza između prisustva alergena u kućnoj prašini i razvoja senzibilizacije i bronhijalne astme. Izloženost visokoj koncentraciji alergena iz grinja u domaćinstvu dovodi do povećanja bronhijalne hiperreaktivnosti i povezana je sa težim tokom alergije, većom upotrebom lekova, pa čak i potrebom hospitalizacije tokom pogoršanja bolesti.

Otkriveno je da postoji linearna veza između rizika od razvoja astme i koncentracije alergena, Dermatophagoides pteronissinus (Der p1) u kućnoj prašini – rizik se udvostručuje svakim udvostručenjem koncentracije Der p1 u rasponu koncentracije od 0,7 do 50 mg na 1 gram prašine.

Kako se otarasiti grinja?

Ako grinjima treba vlaga i oni ne mogu preživeti u suvim okruženjima, treba samo kupiti uređaj za sušenje vazduha i naš problem će biti rešen, zar ne? – Nije tačno, kaže dr Portnoi, koji primećuje da su studije utvrdile da samostalni odvlaživači vazduha nisu dorasli tom zadatku, jer čim otvorite vrata u prostoriji u kojoj se vrši sušenje vlage, vlaga se kreće, a grinje zahteva veoma malo vlage kako bi opstalo. Čak i u potpuno dehumidificiranoj kući, tuširanje ili kuvanje bez pokretanja ventilacionog ventilatora može uneti više nego dovoljno vlage za razvoj grinja.

Doktor Portnoi kaže da sistem odvlaživanja cele kuće definitivno ima značaja, ali postoje i drugi ključni načini za značajno smanjenje grinja. Kupovina higrometra, relativno jeftinog alata koji meri vlažnost vazduha, dobar je početak, jer ćete tada znati koliko treba da osušite vazduh.

Šta raditi u borbi protiv grinja?

Grinje voli topla i vlažna okruženja i hrani se ćelijama kože – tako da pre svega, osobe koje imaju alergiju treba da osiguraju uklanjanje grinja sa dušeka, jastuka, tepiha i tapaciranog nameštaja.

  • Čaršavi, jastučnice i posteljina se moraju redovno prati – ali smernice daju suprotan savet o dugotrajnom uverenju o temperaturi vode, koje kaže da ne treba nužno oprati u vrućoj vodi, jer većina grinja umire od utapanja, a ne od toplote. Ali treba napomenuti da neka istraživanja favoriziraju toplu vodu kao sredstvo za ubijanje jaja grinja koja su tvrđa.
  • Ali grinjama se ne sviđa ni hladno ni vruće: mašina za sušenje veša će ih ubiti, kao i smrzavanje u zamrzivaču. Dobra je ideja s vremena na vreme staviti dečije plišane igračke u zamrzivač. Međutim, ako ih stavite u zamrzivač, dr Portnoi savetuje da ih prvo stavite u zapečaćenu plastičnu kesicu kako se ne bi vlažili kada se odmrzavaju.
  • Korišćenje dobrih usisivača sa HEPA filterima je odličan način da otklonite grinje i njihov izmet sa tepiha, tapaciranog nameštaja i dušeka.
  • Grinje ne može da živi na tvrdim ili neporoznim površinama, tako da su podovi od tvrdog materijala poput drveta ili pločica idealni, kao što je i nameštaj od drveta ili prekriven kožom. Treba izbegavati tepihe i tapacirani nameštaj, jer oni su kuće iz snova za grinje.
  • Korišćenje neutralizatora alergena, od skoro dostupnih i na našem tržištu, znatno možete neutralisati ovaj alergen i sprečiti kontakt sa grinjima. Allergoff neutralizator alergena deluje tako što „cementira“ i izoluje alergene i smanjuje rizik od njihovog udisanja.

Tridesetodnevna studija procenjivala je efikasnost Allergoff proizvoda u uklanjanju alergena Der-p1 iz okruženja pacijenata alergičnih na čestice u prašini izalkjučeno je da je 89,1% zabeležilo poboljšanje opšteg zdravlja, 64,1% ispitanika zabeležilo je značajno smanjenje upotrebe lekova, 63,2% ispitanika zabeležilo je smanjenje simptoma astme, a 60,9% smanjenje alergijskog rinitisa.

Naše Udruženje ostvarilo je saradnju sa Allergoff Srbija kojom obezbeđuje članovima 15% popusta za kupovinu Allergoff proizvoda uz PROMO KOD: bezalergija15.

Allergoff popust

Većina ljudi ne spava na svom tapaciranom nameštaju, pa je krevet u kojem se spava u stvari najveći problem, jer se tamo provodi osam sati dnevno. Ali kada sednete na stari kauč, možete udahnuti ogromnu količinu grinja i ako sednete ispred televizora na stolici koja je tapacirana, možete dobiti ekspoziciju simptoma.“ U tom slučaju korišćenje neutralizatora alergena je veoma važno.

Dobre vesti su posebno za nove roditelje: dr Portnoi i njegove kolege stručnjaci smatraju da se alergija na grinje može sprečiti ili bar značajno smanjiti ako roditelji daju sve od sebe da spreče izlaganje grinjima, posebno tokom prvih šest meseci života. A u slučaju da ste već alergični na grinje, alergija se može značajno smanjiti tokom godina pridržavanjem određenih mera. Doktor Portnoi priznaje da smanjenje izloženosti grinjima može znatno smanjiti simptome alergija na duže staze. Dobar usisivač, intervencije inovativnih proizvoda – sprejeva protiv grinja i neutralizatora alergena, u znatnoj meri menja okruženje i tok simptoma.


Izvor: allergoff.rs,  allergicliving

globalskin
gaa
efa
wpa
elf