Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

O čemu sve treba da vodi računa osoba koja ima alergiju na hranu?

Hrana pod lupom

Ljudi ne razmišljaju o stvarima koje su im dostupne, a danas je na prvi pogled sve toliko dostupno! Uz internet i dva klika, dobijemo ceo obrok na ruke, a da nismo ni ustali iz kreveta. Ustanemo jedno jutro, gladni, otvorimo frižider, par nekih tegli i ništa više, nemamo vremena za nabavku i spremanje jer žurimo da iskoristimo vikend posle duge radne nedelje, obučemo se, spremimo i usput svratimo u obližnju pekaru, kojih ima zaista na svakom koraku, dobro doručkujemo za 100 dinara i idemo dalje neosvrćući se.

Da li bi iko mogao da zamisli da pored toliko marketa, lokala sa brzom hranom, pekara i kafića koji rade čak non stop, neko ostane gladan?

Zamislite da jednoga dana dobijete spisak hrane koju ne smete da jedete, ako biste je ipak jeli, imali biste jake bolove u stomaku, proliv, i druge probavne smetnje, ili bi vas svrbelo celo telo, ili bi vam otekle oči i usta, možda biste čak imali i teškoća sa disanjem… Znači nije u pitanju dijeta koju možete da „prevarite“, potrebno je da strogo izbegavate te namirnice!

Pored toga ne dobijete nikakva uputstva, poput toga šta da jedete umesto toga na šta ste alergični? Gde da kupite hranu koju smete da jedete? Šta da spremite od toga što vam je dozvoljeno? Ne znate čak ni kako da spremite običan hleb.

Zamislite da vam je dete alergično na:

  1. pšenično brašno (to su u stvari proteini pšenice, jedan od njih je i gluten),
  2. mleko i sve mlečne proizvode (odn. na proteine mleka, a tu spadaju sva životinjska mleka u bilo kom obliku i pakovanju, jogurt, pavlaka, kiselo mleko, kefir, sve vrste sira i sirnih namaza, puter),
  3. jaja,
  4. soju (sme sojin lecitin),
  5. kikiriki,
  6. lešnik,
  7. mešavinu začina (bilo koje vegete i slični začini),
  8. mirođiju i divlju mirođiju (morač),
  9. peršun…

Šta onda? Posle napada panike koji vas preplavi jer vam se u glavi vrzma 100 pitanja i strahova; odakle da krenem, šta prvo da izbacim, kako, zašto i slična pitanja. Odete, naravno, na Internet, jer ste kod lekara dobili samo listu alergena i antihistaminik. Jedina adresa na kojoj sam ja našla konkretne savete i pomoć pre oko 4 godine, a mislim da je i sada tako, bila je stranica Alergija i ja i grupa Bezglutenci iz Srbije na Facebooku. Sada je umesto stranice tu i Udruženje i cela internet zajednica koja se još više proširila i porasla.

Kako izgleda kupovina namirnica bez alergena?

Imam spisak šta treba da kupim, pirinač, heljdino brašno, kvasac, pirinčani griz, biljno mleko. Međutim, u rafu ima bar 5 vrsti jedne iste namirnice, svaku kesu/kutiju uzimam, čitam sastav, pa na telefonu tražim grupu, pitam da li je ta namirnica bezbedna i nekontaminirana drugim alergenima, pa po nekoliko puta u toku jedne kupovine otvaram listu bezbednih namirnica, gledam koji proizvođači su provereni, pa ne mogu nikako da zapamtim, jer tako je za svaku namirnicu koju kupujem. Nisam ni znala da u nekim proizvodima ima mleka ili pšenice!? Onda naletim na neki sastojak koji nemam pojma šta znači, pa opet traži, pitaj, istražuj da li je bezbedan. Pa kada se prvi put susretneta sa onim „može da sadrži u tragovima kikiriri“, ali koliki su ti tragovi? Da li će moje dete da ih detektuje?

U početku je ovo zaista dugotrajan i naporan proces, dok se ne opredelite za one proizvode sa kojima ste zadovoljni, a da su bezbedni. Ipak, bez obzira što sada više ne čitam sastojke na 5 pakovanja pirinča uvek pročitam sastav svakog proizvoda koji kupujem i to mi je postala rutina.

Zašto i dalje čitam sastav svakog proizvoda, ako znam da je to taj pirinač koji stalno kupujem?

  • Zato što proizvođači menjaju proizvodnu liniju, menjaju recepture, menja se proizvođač, ali brend pod kojim prodaje robu ostane isti, promeni se ambalaža ili ostane ista, ali je dodat neki sastojak. Ne bih da vas plašim, ali devojka je izgubila život u Velikoj Britaniji, jer je pojela čips na osnovu izgleda pakovanja koji je i pre konzumirala, ali je ovaj kobni sadržavao kikiriki na koji je devojka bila smrtonosno alergična!

Kako izgleda spremanje obroka i svakodnevna ishrana?

Pre svega zaboravite na spontanost! Svaki obrok, u kući ili van kuće, mora biti isplaniran i spreman pre nego što izađete iz kuće ili ispratite dete u vrtić, školu, rođendan, šetnju, bilo koju aktivnost van kuće. U svakom trenutku treba da imate pri ruci, nešto za grickanje, to može biti i očišćeno voće (ukoliko dete nije alergično i na voće) ili domaći kolači, ali deci može teško da padne da stalno jedu nešto spremljeno kod kuće dok njihovi drugari jedu kupovne grickalice, pa i o tome treba voditi računa.

Ako je neko od ukućana jako alergičan na neku namirnicu, ta namirnica se izbacuje iz kuće. Sva organizacija kuhinje i kuvanja se prilagođava alergijama. Koriste se zamenske namernice tamo gde ih ima. Ako se spremaju i odvojeni obroci sa alergenima, uvek prvo pripremite obrok bez alergena, a onda pređite na spremanje koje uključuje i alergene, jer lako dolazi do kontaminacije. Lakše će biti i vama koji spremate hranu, jer se greške dešavaju svakome, zato je dobra organizacija i prethodna priprema važna, jer kasnije olakšava samo kuvanje.

Za početak, pronađite nekoliko osnovnih i jednostavnih recepata, a kasnije ćete moći sami da kombinujete i isprobavate. Kada uđete u štos, moći ćete bilo koji recept da pripremite na vaš način, prostom zamenom namirnica iz recepta koje su na listi alergena sa drugim namirnicama. Imate puno recepata i u video formatu na internetu. Pridružite se našoj zajednici za recepte i podrškuBezglutenci iz Srbije. Pogotovo kod spremanja testa i peciva sa bezglutenskim brašnom, značiće vam da vidite kako to neko radi i da od iskusne kuvarice dobijete prave savete, ja sam išla na nekoliko radionica bezglutenskog kuvanja dok nisam stekla samopouzdanje i tehniku da mogu i sama da spremim kiflice na primer, bez jaja, mleka i pšenice, a to mi je u početku delovalo kao misija na Mars.

Kako izgleda odlazak u restoran osobe sa nutritivnom alergijom?

Kada odete u restoran hoćete da uživate, tu ste ili zbog dobre hrane ili zbog dobrog društva i dobre hrane. Obično se više opustite, pojedete više nego obično, isprobate nešto što ne jedete svakodnevno. Pitate konobara šta je dobro na meniju, šta je sveže i gledate da to bude zaista uživanje za sva čula.

Kako se oseća neko sa alergijama u restoranu? U najmanju ruku kao Sanitarna inspekcija! Šta spremate, kako spremate, jel imate deklaraciju, odakle nabavljate, alergični smo na to i to i to, proverite sa kuvarom. Svest ugostitelja i kuvara nije u svakom restoranu ili hotelu ista, a u početku ste i sami dovoljno neiskusni i ako naiđete na isto tako neiskusno osoblje, najverovatnije se nećete dobro provesti; ili ćete pojesti samo salatu ili ćete završiti sa probavnim smetnjama, a u najgorem slučaju završićete u hitnoj.

Svi mi koji smo u istom sosu znamo sve ovo i suviše dobro. Meni je u jednom trenutku bukvalno postajalo muka kada treba da naručim (da nije u pitanju dete, tj. da to treba zbog sebe da radim, verujte da bih jela samo salatu)! Moram ovde da napomenem da sam uvek imala pozitivno iskustvo čak,  u smislu da je osoblje bilo predusretljivo ili bar da nije negodovalo, a čula sam svakakve primere, ipak nije dobro iskustvo kada vi shvatite da znate više o ishrani od kuvara koji treba da spremi taj obrok bez alergena, a na to sam dosta često nailazila.

Koliko zapravo koštaju alergije?

Ishrana bez alergena, u zavisnosti koju hranu morate zameniti u ishrani, može biti i do 10 puta skuplja od neke regularne ishrane, na primer ako ne smete pšenično brašno (koje košta oko 60  dinara po kg), bezglutenska mešavina će vas koštati oko 600 dinara po kilogramu! Biljna mleka se kreću od 200 dinara pa do 500 dinara po litri. Mnogih namirnica koje olakšavaju kuvanje bez alergena čak ni nema u Srbiji, pa porodice u kojima ima više osoba sa posebnom ishranom često organizuju šoping ture po susednim zemljama. Kada je neko, a posebno dete koje raste i treba da se pravilno razvije, alergičan na puno namirnica, onda je neophodno uvesti u ishranu neke namirnice sa visokom nutritivnom vrednošću, koje su po pravilu dosta skupe (visoko proteinske žitarice ili semenke, voće i povrće iz dalekih zemalja, organski proizvodi, namirnice bogate prirodnim vlaknima i sl.).

Da li osobe sa alergijom na hranu imaju podršku?

Hrana nije samo potreba za preživljavanjem, tu funkciju je odavno prevazišla. Hrana znači i druženje, porodično okupljanje, izraz ljubavi kada spremate nešto posebno za nekoga ko vam je poseban, hrana je uživanje, kulturološka razmena, otkrivanje čula, izraz kreativnosti, poseban stil života koji imate ako se hranite na određeni način, pripadnost nekoj grupi ili zajednici. Za ljude alergične na hranu ili sa drugim zdravstvenim ograničenjima zbog kojih imaju posebnu ishranu, hrana je sve to i plus zdravlje i život bez tegoba, a zdravlje nama cenu.

Zdravlje se, ipak ne ogleda samo u fizičkom zdravlju, čovek je i emotivno, duhovno, socijalno biće, kod dece je psiha posebno tanana i za njih je nekada želja da budu društveno prihvaćena, jača od potrebe da se fizički osećaju dobro. Posebno u adolescenciji, deca umeju da zanemare ono što je dobro za njih i tako mogu ozbiljno da ugroze svoje zdravlje, zato je važno da i društvo bude upoznato sa posebnom ishranom koja je lek i da se u društvu stvori klima koja podržava različitosti.

O tome kako se oseća dete koje na rođendanima ne sme da priđe torti, koje ne može da ode na rekreativnu nastavu, koje u Novogodišnjem paketiću ne dobije ništa, jer sve što je spakovano sadrži neki alergen koji ono ne sme, koje sme da pojede uvek samo ono što je ponelo od kuće i kako roditelji sve to proživljavaju, je posebna i ozbiljna tema koja zaslužuje poseban tekst.

Tekst: Tijana Stupljanin


Pomozite nam i decu sa nutritivnim alergijama u vrtićima, školama i studenstkim domovima imaju obroke kao sva druga deca.

Podržite našu inicijativu za uvođenje obroka bez alergena i bez glutena za decu čije zdravstveno stanje ograničava namirnice.

Podržite roditelje i decu sa alergijama i intolerancijom na hranu, pre svega celijakijom, ali i drugim zravstvenim ograničnjima u ishrani i potpišite peticiju na ovom LINKU.

Ovo je samo jedna od aktivnosti našeg projekta “Hrana pod lupom” kojim razvijamo svest o sve učestalijem problemu alergija i intolerancija na hranu.


Podrška našem projektu i prijatelj našeg udruženja je:  Omnibiotik Panda probiotik, koji nagrađuje roditelje dece sa alergijama i intolerancijom na hranu i pacijente sa ovim zdravstvenim ograničenjima u ishrani, u okviru nagradnog literarnog konkursa.

Podelite vašu priču o alergijama na hranu, kakvo iskustvo imate u društvu, u vrtićima, školama, studentskim domovima, u restoranima, na putovanjima i učestvujte u našem konkursu Hrana pod lupom.  Autor pobedničke priče dobija na poklon Omnibiotik Panda probiotik! Uslov je da nam pošaljete vašu fotografiju i priču koja ima više od 500 reči, na mail: info@alergijaija.com.

Žiri od 10 aktivista udruženja izabraće pobedničku priču čiji autor/ka osvaja Omnibiotik panda probiotik.

omnibiotik panda

globalskin
gaa
efa
wpa
elf