Kontaktni dermatitis je vrsta kožne alergije. Pri kontaktu sa određenim sredstvima ili alergenima koža se upali. Najčešći simptomi kontaktnog dermatitisa su: svrab, crvenilo, plikovi, ljuštenje kože, i javljaju se najčešće na šakama u roku od 24 do 72 sata od kontakta sa iritansom. Najčešći iritansi su metali, kozmetika, sredstva za dezinfekciju, mašinsko ulje, cement, puder, prašina, zemljište, voda sa visokom koncentracijom hlora, mnoge biljke, konzervansi, lekovi.
Vrste kontaktnog dermatitisa
Razlikujemo Iritirajući kontakni dermatitis (IKD) i Alergijski kontakni dermatitis (AKD).
Iritirajući kontaktni dermatitis (IKD) je najčešći oblik i čini 80% svih kontaktnih dermatitisa. Prilikom kontakta kože sa iritansom dolazi do nespecifične upalne reakcije. Da li će pri kontaktu sa nekom supstancom doći do iritirajuće reakcije zavisi od karakteristika iritansa kao što su: ekstremna pH vrednost, sposobnost topljenja u lipidnom, površinskom sloju kože, zatim od spoljašnih okolnosti, kao što su: niska vlažnost, visoka temperature ili jako trenje, ali i od karakteristika same osobe. Tako je IKD mnogo češći kod atopičara i može pokrenuti senzibilizaciju za nastanak alergijskog KD-a.
Najčešći okidači IKD-a su deterdženti, alkohol, izbeljivači i rastvarači, šamponi, supstance koje se prenose vazduhom poput piljevine ili vunene prašine, biljke, veštačka đubriva i pesticidi.
Alergijski kontaktni dermatitis (AKD) nastaje kada prilikom kontakta sa nekim alergenom dođe do imunološke reakcije u koži. Kod AKD ustvari dolazi prvo do senzibilizacije na antigen, a zatim i do imuno odgovora na ponovno izlaganje. Faza senzibilizacije može biti kratka (6–10 dana kod jako senzibilizirajućih stvari kao što je otrovni bršljan) ili duga (godinama za slabo senzibilizirajuće stvari poput faktora za zaštitu od sunca i mirisa). Iako alergijska reakcija zahvata samo područje koje je bilo u kontaktu sa alergenom, reakciju može pokrenuti bilo šta što ulazi u organizam putem hrane, lekova, medicinskih i dentalnih procedura.
Najčešći okidači kožne alergije
Izazivači AKD mogu dolaziti iz različitih izvora; u vazduhu je to uglavnom polen ambrozije i insekticidi u spreju; od hemikalija su to najčešće one koje se koriste u obradi kože i gume, antioksidansi i formaldehid; zatim boje za kosu i tkanine; kozmetička sredstva kao što su depilatori, lak za nokte, dezodoransi; mirisi koji se nalaze u sredstvima za higijenu, sapunima, sredstvima za čišćenje; lateks; metali kao što su nikal, kobalt ili živa; biljke: otrovni bršljan, hrast, ambrozija, noćurak, ljuske indijskog oraščića, kora manga; neki sastojci u lekovima kao što su neomicin, penicilin, difenhidramin, prometazin, bezokain…
Neka zanimanja i hobiji nose povećan rizik za nastanak kontaktnog dermatitisa zbog čestog i dugotrajnog kontakta sa iritansima. Takva zanimanja su zdravstveni radnici, metalostrugari, radnici na građevini, frizeri i kozmetičari, automehaničari, ronioci i plivači, radnici na hemijskom čišćenju, poljoprivrednici, kuvari i osobe koje rade sa hranom.
Kada se obratiti lekaru?
Ako je osip koji se pojavio usled KD toliko neugodan da ne možete da spavate ili da obavljate dnevne aktivnosti, obratite se svom lekaru. Takođe, ako je AD nastao iznenada, pri tom je bolan i brzo se širi, potražite stručno mišljenje.
Ono što sami možete preduzeti da bi ste prevenirali KD jeste izbegavanje iritanasa i alergena pre svega. Zatim, redovno tuširanje da bi se sprali alergeni sa kože, kao i pranje odeće koja sadrži iritanse. Prilikom obavljanja posla zaštitićete se nošenjem zaštitne odeće kao što su maske za lice, rukavice i sl.
Slično kao i kod atopijskog dermatitisa i kod kontaktnog dermatitisa usled češanja kože može doći do komplikacije tj. nastanka infekcije koju uzrokuju bakterije i gljivice.
Dijagnostika kontaknog dermatitisa
Dijagnoza KD se često može postaviti po kožnim promenama i podacima o izloženosti uzimanjem detaljne anamneza. Treba uzeti u obzir zanimanje pacijenta, hobije, poslove koje obavlja u kući, odeću, lokalnu primenu lekova, kozmetiku i sl. Ako se sumnja na parfeme, šampone ili druge stvari iz domaćinstva, može se primeniti test “primene” tako što se sumnjiva supstanca nanosi daleko od mesta nastanka dermatitisa, obično na unutrašnju stranu podlaktice i procenjuje reakcija.
Testiranje flasterom, „peč test“ je indikovano kada se sumnja na AKD, a nema odgovora na lečenje. Testiranje se obavlja nanošenjem uobičajenih kontaktnih alergena na gornji deo leđa pomoću samolepljivih flastera koji sadrže male količine alergena ili plastičnih (Finn) komora koje sadrže alergen i pričvršćuju se za kožu poroznom trakom. Ako je osoba osetljiva na specifičan alergen na mestu postavljanja flastera stvoriće se ekcematozna reakcija.
Posle 48h pečevi se skidaju i vrši se prvo očitavanje. Zatim se ponovo vrate i po isteku 48h ponovo očitavaju. Pacijenti moraju da izbegavaju tuširanje, znojenje, sunčanje za vreme trajanja testiranja.
Lečenje kontaktnog dermatitisa
Dok se promene na koži mogu povući posle nekoliko nedelja, reaktivnost je obično doživotna. KD se leči izbegavanjem iritanasa. Lokalno lečenje uključuje hladne obloge (fiziološke ili Burove obloge) i kortikosteroide. Kod blagog do umerenog AKD koriste se lokalno kortikosteroidi srednje jačine. Oralno se kortikosteroidi mogu primenjivati kod teških osipa i plikova. Sistemska primena antihistaminika koristi se za ublažavanje svraba. Vlažni zavoji na rani a suvi preko vlažnog mogu smiriti vlaženje plikova, isušiti kožu i potpomoći zalečenju.
Tekst: Tijana Stupljanin
Izvori:
https://dermatim.rs/dermatologija/kontaktni-ekcem/
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/dermatitis/kontaktni-dermatitis