Atopijski dermatitis (AD) je bolest poznata pod brojnim nazivima. Zovemo je još i atopijski ekcem, endogeni ekcem, ekcem i neurodermatitis. To je hronična, upalna nezarazna kožna bolest, koja se često vraća, neretko je udružena i sa drugim atopijskim bolestima, kao što su: bronhijalna astma, alergijska kijavica i konjuktivitis. Atopijski dermatitis je najčešća dečija kožna upalna bolest.
Mehanizam nastanka atopijskog dermatitisa je vrlo složen i uprkos brojnim istraživanjima nije u potpunosti razjašnjen, a obuhvata genetske, imunološke i faktore spoljanje sredine.
Tipični simptom i glavno obeležje atopijskog dermatitisa je svrab. Postaje izražajniji usled izlaganja povišenoj temperaturi koja deluje na kožu usled kupanja, fizičke aktivnosti i znojenja, tokom spavanja i slično. Češanje, osim što dovodi do pogoršanja bolesti, stvara kraste, zadebljanje i promenu boje kože i znatno utiče na kvalitet života pacijenta i njegove porodice.
Postoje brojne terapijske mogućnosti za lečenje pacijenata sa ekcemom, zato treba individualno prilagoditi terapijske procedure svakom pacijentu. Individulan plan lečenja zavisi od uzrasta, težine kliničke slike, lokalizacije kožnih promena, faze bolesti. Svakako treba uzeti u obzir faktore koji izazivaju pogoršanje bolesti i eliminisati ih.
Lečenje atopijskog dermatitisa obuhvata opšte mere, lokalno i sistemsko farmakološko lečenje i fototerapiju.
Saveti za pacijente za atopijskim dermatitisom:
(modifikovanono prema Wollenberg A et al. 2016)
- Izbegavanje dodira kože sa iritirajućim vlaknima (vuna,sintetika); izbegavanje uske i pretople odeće zbog izbegavanja znojenja.
- Izbegavanje izlaganja duvanskom dimu.
- Rashlađivanje spavaća soba i nekorištenje previše pokrivača.
- Pojačana upotreba sredstava za negu kože tokom hladnijeg vremena.
Koja su to najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju dermatologu?
- Da li je osobe sa atopijskim dermatitisom mogu da se vakcinišu?
Vakcinacija za osobe sa atopijskim dermatitisom se obavlja prema kalendaru vakcinacije, s tim što se izbegava mesto zahvaćeno ekcemom.
- Da li je dozovoljeno izlaganje suncu?
Izlaganje suncu uz uobičajene zaštitne mere je najčešće korisno, kao i boravak na morskoj obali tokom leta.
- Da li se osobama sa atopijskim dermatitisom preporučuje fizička aktivnost?
Fizička aktivnost i sport su preporuka bez ograničenja.
- Da li je potreban poseban oprez na nutritivne alergene?
Bebe je potrebno dojiti do 4. meseca, ako je moguće. Namirnice se uvode postepeno bez posebne dijete, osim ako je dokazana alergija na hranu.
Saveti za pacijente sa ekcemom koji su alergični na inhalatorne alergene podrazumevaju:
- korištenje odgovarajuće ventilacije i održavanje prostorija provetrenim i tokom zime
- izbegavanje zidnih tapeta
- uklanjanje prašine vlažnim sunđerom
- usisavanje podova i tapaciranog nameštaja jednom nedeljno
- izbegavanje plišanih igračaka u krevetu (kolevci), osim ukoliko se mogu prati
- pranje posteljine na minimalno 55ºC svakih 10 dana
- obloge kreveta i jastuka od GoreTexa ili sličnog
- izbegavanje mačaka preventivno, a ako je dokazana alergija strogo izbegavanje
- kod senzibilizovanih pojedinaca zatvarati prozore tokom toplih i suvih dana polenske sezone i ograničiti boravak napolju. Provetravanje noću, rano ujutro i tokom kišnog vremena i izbegavanje rizičnih situacija (košenje), peludni filteri u automobilima. Odeća i kućni ljubimci mogu biti vektori za inhalacijske alergene.
Prevencija atopijskog dermatitisa je moguća u izvesnoj meri. Kod pacijenata sa sklonošću za atopijske bolesti preporuka je rano i kontinuirano primenjivanje emolijentnih sredstava tj. krema koje ovlažuju kožu i smiruju svrab, u prvoj liniji uljnih kupki . Primena probiotika dovela je do smanjenja učestalosti vraćanja bolesti i ublažavanje toka bolesti kod nekih pacijenata Probiotski soj koji se najčešće koristi za ovu indikaciju je Lactobacillus rhamnosus GG. Pored odgovarajućeg probiotskog soja bitna je i doza probiotskih bakterija koja se nalazi u probiotiku. Broj probiotske bakterije LGG u probiotiku ne bi trebalo da je manji od 10 milijardi CFU da bi ekekat probiotika bio zadovoljavajući. Pacijenti koji imaju atopijske bolesti kod bliskih članova porodice, zatim, imaju utvrđenu alergiju na hranu, najčešće proteine kravljeg mleka, pored adekvatne ishrane treba da uzimaju probiotike zbog crevne preosteljivost.
Najbitnije je edukovati pacijente o samoj bolesti i osnovnim terapijskim postupcima nege i higijene kože. Svakodnevna nega kože sredstvima za ovlaživanje ključna je u dugotrajnom lečenju, jer ni jedan drugi oblik lečenja neće biti delotvoran ukoliko ona izostane.
Samo saradnja pacijent, roditelj, lekar može pomoći u prevazilaženju teškoća u lečenju atopijskog dermatitisa.
Tekst: Mr sci med dr Anica Radulović, dermatovenerolog (IZZDIOV)