Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

Terapijske mogućnosti za lečenje atopijskog ekcema

lečenje ekcema

Atopijski ekcem je hronično zapaljensko oboljenje iz grupe ekcema sa promenama na koži koje karakteriše intenzivan svrab. Lekovi koji se koriste za lečenje atopijskog ekcema, a koji se izdaju na recept su: kortikosteroidi, antihistaminici, imunomodulatori i antibiotici. Ove lekove propisuje doktor i preporuka je da se upotrebljavaju isključivo uz lekarski nadzor, odnosno pri redovnim dermatološkim kontrolnim pregledima na kojima će lekar propisati različite lekove koji mogu da pomognu u kontrolisanju atopijskog dermatitisa.

Zbog toga nikada ne treba koristiti lekove samoinicijativno, bez kontrole lekara.

Osnove terapije lečanje atopijskog ekcema

Važno je znati da adekvatan tretman osoba sa atopijskim ekcemom obuhvata prevenciju oboljenja, posebnu negu kože i kontrolu zapaljenskog procesa ukoliko se radi o aktivnoj fazi bolesti. Kod atopijskog ekcema oštećenje barijerne funkcije kože je jedna od glavnih karakteristika bolesti, pa se pri lečenju ovog oboljenja naglasak stavlja na negu kože koja ima za cilj da popravlja narušenu barijernu funkciju.

Svrab i zapaljenje kod osoba sa atopijskim ekcemom su u začaranom krugu, zapaljenje povećava svrab, a kao posledica pojačanog svraba, dolazi do češanja i potom još intenzivnijeg zapaljenja.

Svrab se uglavnom pojačava uveče i tokom noći, uzrokujući poremećaj sna, što negativno utiče na kvalitet života pacijenta. U ovom slučaju, peporučuje se večernje korišćenje sedativnih antihistaminika uz prethodnu obaveznu konsultaciju sa lekarom.

Lekovi za atopijski ekcem

1. Nakon savetovanja sa doktorom, koriste se lokalni kortikosteroidi za vreme pogoršanog zapaljenja. Ovi preparati bi trebalo da se koriste isključivo u skladu sa uputstvom – jednom do dva puta dnevno što je kraće moguće, ali i dovoljno dugo radi potpune efikasnosti – i obavezno prema savetu lekara, po mogućstvu dermatovenerologa.

Kortikosteroide ne treba koristiti proizvoljno više puta na dan, jer time možete blokirati ćelijske receptore na ove lekove i tako uticati na smanjenu efikasnost lečenja.

Takođe, prekomerno korišćene kortikosteroida može dovesti do sindroma crvene kože odnosno do sindroma zavisnosti od kortikosteroida – TSW (topical withdrawal syndrom), tako da je veoma važno da se koriste isključivo pod nadzorom dermatovenerologa!

Za vreme korišćenja protivzapaljenskih lekova, ne ukidajte negu kože emolijensima. Oni pomažu prodiranje kortikosteroida (glukokortikoida) i omogućavaju korišćenje manjih doza medikamenata čime je umanjena i mogućnost komplikacija.

2. Lokalna upotreba kalcineurinskih inhibitora dovodi do smanjenja zapaljenja. Ovi lekovi su bezbedna alternativa glukokortikoidima. Preparati se moraju koristiti isključivo prema lekarskim instrukcijama – dva puta dnevno.

3. Tokom bakterijskih i virusnih infekcija koje se često javljaju kod pacijenata sa atopijskim dermatitisom, koriste se antibiotici, sredstva i preparati za dezinfekciju i antivirusni lekovi.

4. Uz konsultaciju sa svojim doktorom, za ublažavanje svraba kod veće dece možete koristiti antihistaminike, a način i učestalost njihovog korišćenja će vam objasniti doktor.


ZABLUDA #1 – ATOPIJA I ATOPIJSKI DERMATITIS SE LEČE LEKOVIMA.

ISTINA: Ne postoje lekovi koji leče atopiju. Lekovi mogu samo kontrolisati oboljenje i njegovo pogoršanje. Atopijski dermatitis ima sinusoidni tok, odnosno faze mirovanja (remisije) i pogoršanja (egzacerbacije) kada se primenjuju lekovi za kontrolu simptoma. Simptomi atopijskog dermatitisa se mogu povući. Ipak, to ne znači da se neće vratiti. Oni se mogu opet pojaviti bilo kad.


ZABLUDA #2 – ANTIHISTAMINICI SU LEKOVI KOJIMA SE LEČI ALERGIJA I ATOPIJSKI DERMATITIS.

ISTINA: Sedativni antihistaminici su lekovi koji umiruju svrab i izazivaju blagu sedaciju kod osoba sa AD, pod nadzorom lekara i koristili su se do skoro i u pedijatrijskoj populaciji. Novija generacija nesedativnih antihistaminika se takođe sa uspehom koristi, pod nadzorom lekara, a pogodni su kako za decu tako i za odrasle.
Antihistaminici se ne koriste samo za kontrolu simptoma bolesti i olakšanje svakodnevnice pacijenta, već pojedini antihistaminici ispoljavaju i antizapaljensko delovanje, pa i na taj način ublažavaju manifestacije AD.


ZABLUDA #3 – KREME KOJE DOKTOR PROPIŠE – KORTIKOSTEROIDNE KREME MOGU SE NANETI GDE GOD JE SVRAB, BEZ OGRANIČENJA.

ISTINA: Kortikosteroidne kreme se ne nanose na delove kože na kojima nema lokalizovanih promena na koži (koje prepoznajete kao crvene „pečate“), jer mogu da oštete i istanje kožu. Kreme ne smete koristiti duže od perioda koji vam je preporučio doktor.


ZABLUDA #4 – KADA PRIMETIM DA KREME KOJE JE PROPISAO DOKTOR NE DELUJU, TREBA DA PRESTANEM DA IH KORISTIM.

ISTINA: Kreme sa kortikosteroidima se ne mogu niti koristiti bez doktorskog nadzora, niti se terapija može prekinuti samostalno bez konsultacije sa doktorom. Prekidanje terapije može da dovede do širenja atopijskog dermatitisa. Doktor uvek može da promeni terapiju.


ZABLUDA #5 – KREME SA KORTIKOSTEROIDIMA TREBA IZBEGAVATI JER SU ŠTETNE.

ISTINA: Kreme sa kortikosteroidima su štetne samo ako se koriste bez doktorskog nadzora i predugo, bez preporuke lekara. Potpuno odustajanje od terapije može da dovede do hronične pojave ekcema, njegovog nekontrolisanog širenja i komplikacija. (Pročitajte tekst o kortikofobiji)

Tekst: Doc. Univ. dr sci. med. Svetlana Popadić spec. dermatovenerologije, Doc. Univ. dr sci. med. Srđan Tanasilović spec. dermatovenerologije

Izvor

globalskin
gaa
efa
wpa
elf