Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

Sve što ste hteli da znate o dijagnostikovanju alergija

dijagnostikovanje alergija

O dijagnostikovanju alergija, o povezanosti alergija i atopijskog ekcema, o uvođenju namirnica u ishranu beba, o razumevanju simptoma alergija, o imunoterapiji – razgovarali smo sa dr Gordanom Blagojevićem, imunologom sa Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“, na kojem mnogi pacijenti sa uputom alergologa, ali o svom trošku, rade testiranje na alergene, kao i sprovođenje imunoterapije za lečenje alergija na inhalatorne alergene i venome insekata.

Hvala dr Blagojeviću na vremenu, saradnji i razumevanju, a mi se nadamo da ćemo u ovom razgovoru mnogima od vas razrešiti dileme oko pomenutih tema.


NU Alergija i ja: Koji je dijagnostički postupak alergijskih bolesti?

Dr G. Blagojević: Ključ dobre alergološke dijagnostike je detaljna anamneza kroz razgovor sa pacijentom tokom koga zaključujemo na koje alergene ima smisla uraditi testiranje. Tokom alergološke dijagnostike sprovode se kožni alergo testovi, takozvane kožne probe, kao i određivanje alergen specifičnih IgE antitela u krvi. Za neke posebne situacije kao što su alergije na hranu ili lekove zlatni standrad alergološke dijagnostike je dozno provokacioni test, odnosno izlaganje rastućoj količini alergena u kontrolisanim uslovima, odnosno u bolničkim ustanovama.

Lokalnu formu alergijske kijavice kod koje su nalazi kožnih proba i sIgE testova negativni jedino možemo potvrditi alergen specifičnim rinoprovokacionim testovima.

Eozinofili su bela krvna zrnca koja učestvuju u alergijskoj upali. Utvrđivanje njihovog broja u komori iz brisa nosa ili krvi, kao i testovi određivnja ECP (eozinofilnog katjonskog proteina), daju dobre informacije o stepenu alergijske upale. To važi i za određivanje ukupnog serumskog IgE, te merenje azotnog odksida u izdahnutom vazduhu (FeNO). Ove analize vrše se na zahtev lekara.


NU Alergija i ja: Ukoliko ne postoje dijagnostikovane alergije, a pacijent ima neobjašnjive simptome kašlja, suzenja očiju, promene na koži, da li se preporučuje testiranje?

U ovim slučajevima uvek treba razmotriti moguće diferencijalne dijagnoze kao što su različite forme kijavice – npr. Vazomotorna kijavica, te hroniče koprivnjače ili koprivnjače nakon infekcija, produžen kašalj u rekovalescentnom periodu virusne infekcije, itd.


NU Alergija i ja: Kakav je vaš stav po pitanju uvođenja alergenih namirnica u ishranu beba?

Dr G. Blagojević: Kod uvođenja alergenih namirnica u ishranu beba potrebno je ispoštovati postojanje ranog vremenskog prozora od 4. do 6. meseca života koji najbolje pogoduje uspostavljanju tolerancije. U ovom ranom uzrastu naš imuni sistem je najspremniji da kroz upoznavanje alergena stvori adekvatnu toleranciju i da se izbegne stvaranje uslova za alergijske reakcije.

Isto pravilo važi za decu koja rano ispoljavaju atopijsku konstituciju – imaju atopijski dermatitis ili samo suvoću kože – i kod koje je dokazana osetljivost na prve nutritivne alergene.

Krajnji cilj ovako ranog uvođenja alergena npr. kikirikija (najbolje prah dobijen iz prethodno kuvanog kikirikija) je značajno smanjnje verovatnoće za pojavu anaiflaktičke reakcije na kikiriki u starijem uzrastu (oko 5 godine života).


NU Alergija i ja: Kada se radi o specifičnim IgE testovima, da li postoje razlike među reagensima, kada se radi o procentu tačnosti samog testa?

Dr G. Blagojević: Postoje različite metode kojima se određuje nivo IgE antitela na alergene.

Na pouzdanost testa u najvećoj meri utiče kvalitet alergena koji se koristi i dostupnost kritičnih delova molekula alergena u testu za dovoljno čvrsto i kvalitetno vezivanje IgE antitela.

Imunoblot metoda na kojoj se zasniva veliki broj takozvanih panel IgE testova ne daje dovoljno pouzdane rezultate mada i tu ima razlika među proizvođačima.

Testovi kod kojih se ciljano meri IgE na pojedinačne alergene su jako precizni u kvantifikovanju osetljivosti. Takav je test zasnovan na ImmunoCAP tehnologiji kakvi se rade kod nas na Institutu ’Torlak’.

Ključno je dobro tumačenje sIgE analiza u kontekstu kliničkih manifestacija alergije i testiranja na alergiju. Testiranje u zdravoj populaciji bez alergijskih tegoba se kao vid prevencije ne preporučuje – dobar primer je zahtev za testiranje na pencilin kod dece koja antibiotik nikada nisu dobijla iz straha od moguće nasleđene alergije od roditelja.

sIgE govore samo o alergogenom delu imunog odgovora dok tolerogene snage imunog odgovora ostaju potpuno nedefinisane konvencionalnim testiranjem – delimično nam uvid i u ovaj deo imunog odgovora mogu dati IgG4 antitela.Da li će neko imati alergijksu reakciju na određenu namirnicu npr. u velikoj meri zavisi od odnosa između alergogenih i tolergenih snaga u imunom odgovoru, tako da nalaz igE antitela na neki alergen znači samo senzibilizaciju a ne nužno i ispoljenu alergiju.


NU Alergija i ja: Možete nam reći nešto više o lečenju alergija imunoterapijom koja se sprovodi na Torlaku?

Dr G. Blagojević: Institut ’Torlak’ je samo proizvođač imunoterapije, lečenje alergije imunoterapijom sprovode specijalisti alergolozi/imunolozi – kliničari. Imunoterapiju kliničar planira na osnovu nalaza alergološke dijagnostike i kliničke slike pacijenta te njegovog prethodnog odgovora na farmakološku terapiju .

Samo uz izveštaj ili recept kliničara se imunoterapija može kupiti na Institutu ’Torlak’.

Najčešće se prepisuje sublingvalana imunoterapija za inhalacione alergene, kod koje faza postepenog povećavanja doze alergena traje 45 dana, a potom se u fazi održavnja koristi dva puta nedeljno.


NU Alergija i ja: Kakvo je vaše mišljenje o oralnoj imunoterapiji kod nutritivnih alergija?

Dr G. Blagojević: Oralana imunoterapija je terapijska opcija za odabrane pacijente dečijeg uzrasta kod kojih se na osnovu rezultata testiranja na alergene komponente dokaže da je spontano uspostavljanje tolerancije na neki nutritivni alergen malo verovatno, na primer jaka osetljivost na kazein iz kravljeg mleka.

Za jake alergene npr. kikiriki oralna imunoterapija ima preventivni efekat u sprečavanju anafilakse na male količine alergena koji često može biti prikriven – kikiriki je u tragovima prisutan u brojnim konditorskim proizvodima.


NU Alergija i ja: Primećujemo rast broja dece sa atopijskim dermatitisom i sa alergijom na hranu. Na koji način možemo delovati na razvoj alergijskih bolesti?

Dr G. Blagojević: Ekspanzija alergijske bolesti od ranog životnog perioda koja se obično manifestuje kao atopijski dermatitits i senzibilizacija na nutritivne alergene prevashodno je posledica modernog stila života – urbanizacije, preterane higijene, rane i nekritične upotreba antibiotika, te izostanka kontakta sa domaćom životinjama (efekat farme krava). Modifikacija stila života je potencijalni put prevencije alergije. Na primer, postoji preparat koji sadrži korisne modifikatore imunog odgovora a koje bismo dobili prirodnim putem ukoliko bismo živeli u blizini farme krava.


NU Alergija i ja: Pacijenti sa alergijama, naročito deca, moraju da obilaze lekare različitih specijalnosti (dermatolog, dijetolog, dermatolog, alergolog, otorinolaringolog, pulmolog) zbog lečenja više alergijskih bolesti. Mi u Udruženju se zalažemo za to da se taj put skrati uspostavljanjem bolje komunikacije između lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (pedijatara pre svega kada govorimo o deci) i pacijenta. Koji bi bio najbolji put za dijagnostiku i lečenje udruženih alergijskih oboljenja? Da li mislite da se on može skratiti?

Dr G. Blagojević: S obzirom na trenutnu situaciju u organizaciji zdravstvenog sistema i aktuelne trendove teško je očekivati da se put dijagnostike i lečenja skrati i pojednostavi. Sve bi bilo lakše kada bi se lekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bolje profilisali i edukovali za oblast udružene alergijske bolesti (obuka za izvođenje kožnih proba, upoznavanje sa svim merama faramakoterapije -obično se ne ide dalje od antihistaminika…). Realnost je nažalost drugačija i pravog rešenja nema ni u zdravstveno bolje organizovanim društvima.


 

globalskin
gaa
efa
wpa
elf