Jedan od ključnih koraka dijagnostike je dobra anamneza. Kod astme je ona naročito važna zbog raznovrsnosti simptoma. Deca nemaju uvek simptome astme u klasičnom smislu (šištanje, gušenje), pa se dešava da kad stignete do lekara svi simptomi mogu da nestanu ili se problemi sa disanjem javljaju baš kada vaš doktor nije u smeni.
Praćenje simptoma astme je jako važan faktor u lečenju ove bolesti. Pulmolog treba da zna koje simptome dete ima, koliko su učestale, kao i njihov intenzitet.
Pročitajte još: Kako da držite dečiju astmu pod kontrolom
Ova tabela je jedan od načina na koji se mogu pratiti simptomi i reakcije i na jednostavan način voditi evidencija kako bi se pulmologu predočio kompletan izveštaj.
Promene od poslednje posete doktoru | Često | Isto | Retko |
Kašljanje | |||
Šištanje | |||
Ubrzano disanje/ kratak dah | |||
Stegnutost u grudima/ bol u grudima | |||
Zamor | |||
Tromost, izbegavanje aktivnog igranja | |||
Nemir tokom spavanja | |||
Neuobičajeno bledilo | |||
Uznemirenost ili znojenje | |||
Uzima medicinsku pomoć (pumpicu, inhalaciju) | |||
Ne ide redovno u školu/ vrtić |
Odgovoritie i na ovih par pitanja:
- Da li su nekada simptomi astme bili mnogo gori nego inače?
- Da li su simptomi astme bili gori tokom dana ili uveče ili tokom igre?
- Koliko dana je prošle nedelje ili od poslednje posete pulmologu dete uzimalo pumpicu ili inhalaciju, pored uobičajene terapije?
Važno: Ako se bilo koji od ovih simptoma javlja u jakom intenzitetu, javiti se pulmologu.
Pročitajte: Kako da inhalirate dete na najbolji način?
[hr]
[facebook_like url=“http://www.alergijaija.com/2016/07/20/pracenje-simptoma-kod-astme/“ width=“300″ layout=“standard“ action=“like“ faces=“false“ share=“false“]