Nije lako odreći se nekih namirnica i odjednom uvesti zdravu hranu, zar ne? Istrajnost u toj odluci zavisi samo od nas samih. Ali, ponekad nije dovoljna samo snaga volje da u tome uspemo. Najnovije istraživanje iz laboratorije hrane pomaže nam u odluci da se odreknemo određene hrane menjajući stare navike u ishrani – zdravijim.
Izmena u načinu ishrane je projekat za koji smo sami odgovorni. Dok svojoj voljom ne odlučimo da se pridržavamo novih, uglavnom potpuno suprotnih pravila ishrane od onih na koje smo navikli – od promene nema ništa. Ta odluka je često najteži korak. Kada razlog nije medicinske prirode, već na primer dijeta kojom želimo da promenimo navike u ishrani, znatno je teže. Kod nekog su te odluke čvste i snaga volje veoma jaka, pa im nisu potrebna dodatna sredstva za izbegavanje određene hrane, ali drugima je veoma teško da se pridržavaju odricanja, a suzdržavanje od određenih namirnica je ključ svake dijete i promene načina ishrane, pa čak i kada je uzrok i zdravstveni problem. O gojaznosti da ne govorimo, naročito kada su deca u pitanju.
Dr Aner Tal, doktor i stručnjak za psihologiju potrošača, kaže da je moguće na drugi način pomoći sebi u zdravijim navikama ishrane samo ukoliko promenimo način ponašaja.
Naime, istraživanje na Cornell Univerzitetu, sprovedeno u njihovoj naučnoj laboratoriji specijalizovanoj za hranu, pokazuje da je problem sa mnogim dijetama ili načinima ishrane u tome da se one isključivo oslanjaju na snagu volje. Umesto da snaga volje bude odlučujući faktor da jedemo zdravije, u ogromnoj meri utiče okruženje koje stvaramo. Okolnosti u kojima jedemo, čak sitnice koje zaboravljamo ili previdimo, mogu uticati i na snagu volje, a dizajniranjem okruženja delimično skidamo apsolutnu odgovornost sa snage volje.
Kako do zdrave hrane?
On navodi praktičan primer: stavite zdravu hranu na police u frižideru koje su vidljivije i dostupnije.
Zašto?
Najveći broj odluka koje se odnose na hranu nisu racionalne i svesne, već su reakcije na okruženje.
Zbog toga je važno da prevarimo sebe u donošenju zdravijih odluka.
Evo 7 saveta za uvođenje zdrave hrane koji su zasnovani na ovom istraživanju:
Koristite fizički lakše tanjire
Ukoliko koristimo teže tanjire nećemo primetiti koju količinu hrane serviramo i stavljaćemo više hrane.
teži tanjir = serviranje veće količine hrane = više jedemo
Upotrebljavajte manje tanjire
Veći tanjir deluje praznije, a ista količina hrane u manjem tanjiru izgleda da je tanjir puniji. Probajte da 5 komada keksa stavite u manji tanjir i istu količinu u veliki – videćete razliku.
Manje je zdravije.
Seckajte hranu na manje komade, čak iako se radi o keksu
Mozak često odlučuje umesto stomaka tako da često nismo ni svesni da jedemo i kada smo siti i tako dolazi do prejedanja. Ukoliko je hrana podeljena na manje komade, mozak nam govori da ćemo pojesti više i tu stajemo.
Ne jedite hranu dok gledate TV
Što nam je pažnja više usmerena na nešto drugo umesto na sam obrok – više ćemo jesti.
Nesvesno hranjenje je veoma loša navika. Ukinite sve sadržaje koje vam remete fokus sa hrane, uključujući i tablete i telefone.
Akcioni, triler ili horor filmovi čine nas napetim.
Sigurno ste primetili da vam srce ubrzano kuca dok gledate napetiji film i da ste opušteniji kada gledate porodični film ili komediju. A kad smo napeti – više grickamo. Ukoliko ste ljubitelj ovakvih filmova savetujemo vam da jedete pre filma kako biste bili 100 % siti.
Ne kupujte hranu kada ste gladni
Kada idemo u nabavku namirnica kada smo gladni kupujemo hranu koja ima više šećera i veće kalorijske vrednosti.
A šta ako odemo u prodavnicu i odjednom ogladnimo?
Koristite unapred pripremljenu listu za šoping i držite se svake stavke.
Suzdržavanje od određene hrane uvek uzvraća udarac
Na primer, kako kaže dr Aner, idemo na rođendan i na možete da jedete tortu jer ste na dijeti. To stvara čitav splet neprijatnih osećaja i tera ljude da prekrše dijetu, što ih vraća na početak.
Promena načina ishrane se svodi na izbacivanje jednih i forsiranje drugih, zdravijih namirnica. Pokušajte da svu energiju usmerite ka hrani, postepeno menjajući navike. Ukoliko smo okruženi zdravijom hranom, ali i ukoliko organizujemo svoje okruženje, menjajući i određene životne navike, od kojih je jedna i fizička aktivnost – imaćemo više motivacije da istrajemo u suzdržavanju od nezdrave hrane.
[hr]
[facebook_like url=“http://www.alergijaija.com/?p=1370&preview=true“ width=““ layout=“standard“ action=“like“ faces=“true“ share=“true“]