Sve više se govori o pšenici i njenim, ne tako povoljnim, delovanjem na organizam, koja se manifestuju kroz intoleranciju, alergiju ili autoimuno oboljenje – celijakiju. Za razliku od celijakije koje je doživotno, autiomuno oboljenje crevnog neprihvatanja glutena, alergija i intolerancija su potpuno drugačije imunološke manifestacije na gluten.
Alergija ili intolerancija na pšenicu
S jedne strane alergolozi dijagnostikuju alergiju na pšenicu, a s druge strane, intolerancija na gluten se može utvrditi ili isključivanjem glutena iz ishrane i smanjenjem prethodnih simptoma ili testovima intolerancije na hranu koja se vrše u privatnim laboratorijama.
„Glavna razlika između alergijske reakcije na hranu i netolerancije jeste vreme koje je potrebno da bi se reakcija javila. Alergija izaziva trenutnu reakciju, dok netolerancija ima odloženo dejstvo, pa se reakcija u vidu određene tegobe javlja tek kasnije, zbog čega se često i ne povezuje s hranom.
Alergijska reakcija može da bude veoma burna i da ugrozi život, dok intolerancija na hranu ne ugrožava život, ali može da izmeni njegov kvalitet. Test intolerancije pokazuje kako organizam reaguje na namirnice koje su sastavni deo jelovnika,“ objašnjava mr farm. Radmila Vrzić, načelnica jedne privatne laboratorije i specijalista medicinske biohemije.
Alergija na pšenicu
Alergija na pšenicu je nepovoljna imunološka reakcija na proteine pšenice koji za posledicu imaju razvoj simptoma na probavnom i disajnom sistemu. Učestalost alergije na pšenicu procenjuje se na oko 0,4 – 9%.
Pšenica ima stotinak proteina, a najpoznatiji i najzastupljeniji su: albimun, globulin, glijadin i glutenin.
Ljudi često kažu alergija na gluten iako je to u stvari alergija na pšenicu, odnosno na proteine pšenice. Unošenjem pšenice ili proizvoda koji je sadrže u tragovima, dolazi do otpuštanja histamina u organizmu, koji izaziva alergijsku reakciju. Do alergijske reakcije može doći u vremenskom rasponu od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon konzumacije žitarica. Ovaj tip reakcije može potaknuti čak i udisanjem proizvoda od žitarica, npr. brašna.
Ako osoba koja ima alergiju na pšenicu pojede hranu koja sadrži gluten može se javiti nekoliko reakcija:
- brze reakcije: urtikarija (koprivnjača), angiodem (otok lica), teškoće disanja, alergijski rinitis, astma, mučnina, ekcem, bol u stomaku ili u težim slučajevima – anafilaksa, alergijska reakcija opasna po život.
- kasne reakcije: mogu se javiti 24 sata nakon kontakta sa pšenicom i odražavaju se kožnim simptomima i kroz digestivni sistem.
Simptomi nastaju u kraćem vremenskom intervalu i obično se povlače bez lečenja, osim u slučaju anafilaktičkog šoka.
Alergija na pšenicu leči se isključivanjem pšenice iz ishrane. Obično se javlja u ranom detinjstvu sa tendencijom prevazilaženja, dok pojava alergije na pšenicu u zreloj dobi često može da znači doživotnu alergiju.
Često se postavlja pitanje da li je alergija na pšenicu i intolerancija isto. Jasan odgovor je – nije. Alergija i intolerancija su dva različita pojma.
Intolerancija na pšenicu
Intolerancija na pšenicu je ne-alergični i ne-celijakični odgovor imunog sistema na proteine pšenice. To je netolerancija i preosetljivost na pšenicu i njene proteine.
U poslednje vreme sve više je osoba koje teže podnose pšenicu i gluten uopšte, a kod kojih nije dijagnostikovana alergija i autoimuni mehanizmi, kao što je celijakija. Tada se govori o necelijakičnoj osetljivosti na gluten ili jednostavno osetljivost ili intolerancija na gluten. Procenjuje se da je učestalost ovakvog odgovora imunog sistema na gluten u opštoj populaciji 0,63 – 6%.
Klinički, bolest može podsećati na celijakiju ili alergiju na pšenicu i može se ispoljavati kroz mnoge simptome: proliv, bol u stomaku, mučnine, nadutost, ali i onim slabijim, ali ne tako zanemarljivim simptomima kao što su slabost organizma, promena raspoloženja i glavobolja. Ovi simptomi se javljaju nakon unošenja glutena, a do prestanka simptoma dolazi uvođenjem ishrane bez glutena.
Važno je napomenuti da ne dolazi do promena na koži, kao u slučaju alergije na pšenicu.
Smatra se da se u osnovi netolerancije na hranu i stvaranja antitela nalazi povećana propustljivost crevne sluznice (takozvani Leaky gut sindrom – propustljivost sluznice nastala usled prekomerne upotrebe određenih medikamenata ili zbog nepravilne ishrane, gljivičnih oboljenja i slično), što je inače medicinski nepriznata dijagnoza. Na taj način u krv dospevaju nedovoljno svareni molekuli hrane, a organizam na njih reaguje kao na prisustvo svake strane supstance – stvaranjem antitela. Međutim, osoba toga nije svesna, jer simptomi ne postoje, pa i dalje nastavlja da jede istu hranu, dok se antitela nagomilavaju. Antitela se vezuju za tkiva određenih organa i u zavisnosti od toga gde se vežu, javljaju se različite tegobe.
Dijagnoza intolerancije na hranu se postavlja isključivanjem alergije na pšenicu koja se dijagnostikuje kožnim Prick i Patch testom ili analizom specifičnih alergena putem krvi ili isključivanje celijakije kao dijagnoze, koja se dijagnosikuje serološkim testovima (ukupni Iga, anti tTg, IgG, DGP, EMA), Hla tipizacijom i biopsijom tankog creva.
Gluten i druge bolesti
Mnoge bolesti, uključujući i splet autoimunih oboljenja, se sve više povezuju i sa netolerancijom glutena. Osoba koje imaju probleme sa štitnom žlezdom, dijabetesom, autizmom ili autoimunim bolestima, kao što su lupus, multipleks skleroza i druge, povoljno deluju na ishranu bez glutena.
Istraživanja pokazuju da približno svaka dvadeseta osoba na svetu ima necelijačnu netoleranciju na gluten. Iako većina osoba s autoimunim oboljenjima izbegava gluten nekoliko nedelja i nakon toga odustaje, uglavnom zbog sumnje da li je ovaj protein uzrok njihovih problema, istraživanja pokazuju da je potrebno i do šest meseci kako bi se organizam oporavio od upalnog odgovora.
Možda će vas zanimati da pročitate:
Podrška za osobe sa alergijama
Saveti za izbegavanje najvećih alergena u hrani
Kako proslaviti rođendan deteta sa alergijom na hranu?
39 činjenica o glutenu koje većina ljudi ne shvata
Alergija na hranu u školi: Evo šta učitelji i nastavnici treba da znaju o alergijama kod svojih đaka
7 praktičnih saveta za roditelje dece sa alergijom na hranu
Kada i kako dijagnostikovati alergiju kod dece?
33 stvari koje treba da naučite dete sa alergijom na hranu
10 jednostavnih užina za đake bez alergena (glutena, jaja, mleka…)
Izvor: Celevita, www.b92.net