Pridružite se našoj zajedinici:   
Saznajte više:

Gost doktor – otorinolaringolog: Da li je moguće alergijski rinits držati pod kontrolom?

alergijski rinitis

Alergijski rinitis je među najčešćim oboljenjima na svetu i često prati bolesnike čitavog života. Ako imamo na umu statističke podatke broja obolelih: 2% do 5 % kod dece i 1% do čak 40% kod odraslih, i da je procenat obolelih u Evropi od alergijskog rinitisa 17-28,5%, onda je zabrinjavajuća činjenica da se na našem podneblju alergijski rinitis najčešće leči na ruku samih pacijenata, umesto lekara specijalista, a da curenje iz nosa, kao jednog od najčešćih simptoma alergijskog rinitisa, često pripisujemo prehladi.

Nakon više od jednog veka definisanja termina alergija, 100 godina od prve kliničke primene specifične imunoterapije, kao kauzalnog tretmana, 80 godina od otkrića antihistaminika i 50 godna od prve primene nazalnih kortikosteroida, paradoksalno je da imamo sve više pacijenata obolelih od alergijskog rinitisa„, kaže dr Vladimir Šaranović, specijalista otorinolaringolog sa Kliničko bolničkog centra na Zvezdari.

curenje iz nosa

Sa doktorom Šarnovićem smo razgovarali o perzistentnom alergijskom rinitisu, simptomima i najčešćim uzrocima ovog atopijskog problema, preventivnim merama i kontoli, kako lakših tako i težih simptoma alergijskog rinitisa.


Kada možemo govoriti o perzistentnom alergijskom rinitisu?

Dr Šaranović: „Intermitentni rinitisi definišu se kao bolest sa prisutnošću simptoma manje od 4 nedelje godišnje. Kod perzistentnog alergijskog rinitisa simptomi traju više od 4 dana nedeljno i više od 4 nedelje godišnje.“

Curenje iz nosa – glavni simptom

Sve veći broj ljudi se žali na simptome alergijskog rinitisa, od slabijih, kao što su svrab i curenje iz nosa, očiju i kijanje, do onih malo težih simptoma, kao što je kašljanje koje dovodi i do pogoršanja simptoma donjih respiratornih organa. Kakva je situacija u praksi, da li su češći slabiji ili teži oblici alergijskog rinitisa i koji tip alergijskog rinitisa je učestaliji?

Dr Šaranović: „U zavisnosti od intenziteta simptoma, oba oblika alergijskog rinitisa, i intermitentni i perzistentni, mogu biti blagi do umereno teški i teški. U praksi često srećemo kombinaciju različitih tipova alergijskih rinitisa, ali možemo reći da dominiraju umereno teški i teški oblici, sa prevalencom od 35% do 40%.

Koji su najčešći uzroci nastanka perzistentnog alergijskg rinitisa?

Dr Šaranović: „Patofiziološki mehanizam nastanka vezuje se za IgE posredovanu reakciju na antigene alergena koji su prisutni tokom cele godine. Kao najčešći uzročnici navode se grinje, životinjska dlaka, kućna prašina… i drugi alergeni koji su uglavnom prisutni u kućnim, dakle svakodnevnim uslovima.

Da li preventivne mere, kao što su izbacivanje tepiha, pranje dušeka, uklanjanje prašine mogu smanjiti i ublažiti alergijske simptome?

Dr Šaranović: „U mnogim studijama opisane preventivne mere u vidu češćeg pranja životinja, uklanjanja prašine i korišćenja HEPA filtera dovela su do smanjenja koncentracije alergena, ali ne i do potpunog smanjenja simptoma.

curenje iz nosa

Alergijski rinitis i kvalitet života

Zanemarivanje svakodnevnih simptoma, kao što su kijanje, svrab nosa i očiju, sekrecije, glavoblje, a onda i nešto težih simptoma, kao što je otežano disanje, može dovesti do velikog uticaja na svakodnevnog život, čime se smanjuje njegov kvalitet. Da li postoje statistički podaci koji pokazuju kako alergijski rinitis utiče na svakodnevicu pacijenata?

Dr Šaranović: „Socijalno epidemiološki uticaj ovog oboljenja je sve češće predmet istraživanja studija kvaliteta života svuda u svetu. Studije sprovedene u Americi procenjuju da je godišnjii gubitak 800.000 do 3,5 miliona radnih dana, a da indirektno nastali gubitak usled smanjene radne produktivnost iznosi do 4 milijarde dolara. Kod dece je pak zbog alergijskog rintisa i prisutnih komorbiditeta gubitak od 800.000 do 2 miliona školskih dana. Takođe, kod ove dece je primećena povećana učestalost poremećaja pažnje, smanjene koncentracije i češće prisustvo astme, hronične upale uva, rinosinusitisa i adenoidne hipertrofije.“

Svest o problemima koje nosi alergijski rinitis kod nas je na veoma niskom nivou, šta savetujete pacijentima kada primete prve simptome atopije?

Dr Šaranović: „Alergijski rinitis nije teška i ozbiljna bolest, ali može značajno uticati na kvalitet života. Adekvatno lečenje, uz stalnu edukaciju kako lekara, tako i pacijenata, može ublažiti simptome kod odraslih i sprečiti dalji razvoj atopijskih bolesti kod dece. Savemena terapija svakako omogućava adekvatnu kontrolu simptoma bolesti i poboljšavakvalitet života, ali i smanjuje broj komplikacija koje su povezane sa alergijskim rinitisom. Za adekvatno i pravovremeno lečenje neophodna je dobra saradnja otorinolaringologa, pulmologa, alergologa, imunologa i pedijatra.“

 

Gost doktor Alergija i ja:  Dr Vladimir Šaranović, spec. otorinolaringolog, Kliknika za otorinolaringologiju, Kliničko bolnički centar Zvezdara

globalskin
gaa
efa
wpa
elf