Štitna, tireoidna žlezda ili glandula thyreoidea, kako glasi njen latinski naziv, dobila je ime po starogrčkoj reči tyreos, što znači štit, budući da po obliku zaista nalikuje štitu kakav je u stara vremena bio deo viteške opreme. Sudeći po važnim ulogama koje u organizmu ima, ova mala žlezda s unutrašnjim lučenjem, teška svega 10-20 grama, zaista bi se mogla smatrati štitom našeg organizma.
Štitna žlezda stvara hormone tiroksin (T4), trijodtironin (T3) i kalcitonin. Tiroksin i trijodtironin imaju veliki uticaj na kontrolu intenziteta metaboličkih procesa u našem telu, a neophodni su i za razvoj nervnog tkiva u fetalnom periodu i nakon rođenja. Utiču na funkciju drugih endokrinih žlezda tako što povećavaju sekreciju insulina, glikokortikoida, hormona rasta i parathormona. Uz to, povećavaju razgradnju masti, a na srce deluju tako što povećavaju njegovu snagu i frekvencu. Takođe, neophodni su za normalnu reproduktivnu i seksualnu funkciju. Treći hormon štitnjače, kalcitonin zadužen za regulaciju metabolizma kalcijuma.
Šta se dešava kada štitna žlezda ne radi kako treba?
U slučaju da tireoidna žlezda ne proizvodi dovoljno hormona, dolazi do poremećaja zvanog hipotireoza. Osobe koje boluju od hipotireoze hronično su umorne i pospane, bez obzira na to koliko se odmaraju. Pored opšte iscrpljenosti, na problem sa usporenom štitnom žlezdom upućuje i zadržavanje tečnosti u organizmu zbog čega se javljaju otoci lica, jezika i nogu.
Hipotireoza utiče i na kosu koja se tanji i pojačano opada, zatim na nokte koji postaju krti i lako se lome, kao i na kožu, koja je suva i perutava. Usporena štitnjača usporiće rad srca, učiniće da teško podnosimo hladnoću, dovešće do neredovnih i oblinih menstrualnih ciklusa, a uticaće i na našu psihu: oslabiće nam koncetraciju, a neretko će prozurokovati i depresiju. Kod hipotireoze metabolizam je izuzetno usporen, pa ljudi koji boluju od ove bolesti u najvećem broju slučajeva imaju problem sa viškom kilograma i pate od zatvora i nadimanja.
Jednostavan pregled krvi kojim se utvrđuje nivo hormona štitne žlezde u organizmu odmah će lekaru ukazati na to da li je sa našom štitnom žlezdom sve u redu. U slučaju da rezultat krvne slike nije dovoljno jasan, endokrinolog će zatražiti da se uraditi i ultrazučni pregled. Uz pomoć ove jednostavne, neinvazivne i bezbedne metode moguće je proveriti da li je štitna žlezda uvećana i ima li na njoj nekih promena u vidu čvorića i izraslina. U pojedinim slučajevima, kod težih komplikacija bolesti, rade se i magnetna rezonanca ili biopsija.
Osnovna praviila ishrane kod hipotireoze
1.Kod hipotireoze metabolizam je izuzetno usporen pa većina ljudi koji boluju od ove bolesti imaju problem sa viskom kilograma, mogu imati povećan holesterol, triglyceride, problem sa insulinom, policisticne jajnike, pate od zatvora i nadimanja, imaju probleme sa kožom i kosom… Hipotireoza je jako kompleksna bolest, često je pracena i Hašimotom- upalom štitne žlezde i zato je jako bitno da se tom problem pristupi pojedinačno, kako bi se rešili svi prateći problemi. Potrebno je da se radi na ubrzanju metabolizma, a to se postiže redovnim obrocima pre svega , a to podrazumeva 3 glavna obroka i 1- 2 užine, obroci treba da budu na 4 do 5 sati, što naravno zavisi od obaveza i načina života. Obroci treba da budu dobro izbalansirani kako bi se rešavali svi problemi koji se javljaju kod ovakvih pacijenata, da se unosi dovoljno biljnih vlakana, zatim dovoljno minerala i vitamina, kao i ostalih makronutrijenata.
2. Konzumirati hranu u što prirodnijem obliku, bez previše aditiva I konzervanasa, domaću hranu, obroke koje ćete sami pripremiti kod kuće, na zdrave načine ( bez prženja i pohovanja, bez zaprške). Namirnice možete kuvati na pari, u vodi, dinstati, peći u rerni.
3. Za ubrzanje metabolizma preporučuje se uzimanje što više tečnosti tokom dana, posebno obične vode i to najmanje 6 do 8 časa čiste vode, a kasnije povećati i na 12 casa. Ovakvi pacijenti unose jako malo tečnosti pa im u početku savetujemo da povećaju bar na 6 čaša vode, dok se malo ne naviknu, a kasnije povećavamo na 8, pa 12.
Koje namirnice izbegavati kod hipotireoze?
4. Izbegavati kafu, alkohol, energetska pića, gazirane sokove,crni čaj i cigarete.
5. Konzumirati namirnice koje podstiču rad štitne žlezde, a izbegavati namirnice koje ometaju resorpciju joda. Namirnice koje treba da preovladavaju u ishrani hipotireoze bi trebalo da budu bezglutenske žitarice (pirinač, kukuruz, heljda, spelta, kinoa…),u praksi se pokazalo da bezglutenska ishrana izuzetno prija štitnoj žlezdi i da samo nekoliko meseci nakon primene dolazi do znacajnog pada antitela u krvi. Gluten je protein iz pšenice (zapravo pšenica ga najviše sadrži, a u manjoj meri ga imaju raž i ječam) koji je nerastvorljiv u želucu (tj.u kiseloj sredini), već se rastvara u crevima. Gluten slabi zidove tankog creva delujući na crevne resice koje su najbitnije za usvajanje hranljivih sastojaka i na taj način ometa apsorpciju mnogih hranljivih sastojaka. Kada su crevne resice oštećene onda organizam stvara zaštitni sloj sluzi koji jos vise ometa prolaz hranljivih materija i tako zapravo gluten dovodi do upalnih procesa creva i raznih poremećaja. Izbacivanjem glutena na neko vreme mozete očistiti creva i uspostaviti njihov normalan rad, što je jako bitno za rešavanje svih pratećih tegoba kod ove bolesti.
Zatim obavezno uvrstiti maslinovo ulje, extra devičansko i sa njim začinjavati salate i gotova jela, ne kuvati ga.
Od jezgrastog voća unositi brazilski orah, 1 dnevno. On je odličan izvor selena, zatim unositi i bademe, indijski orah, pa običan orah.
Fizička aktivnost je obavezna, pa makar bila i šetnja, 3 puta nedeljno.
Od namirnica izbegavati kelj, kupus, brokoli, karfiol, prokelj, kikiriki, soju, lan, proso… ovo su takozvane strumogene namirnice, koje ometaju iskorišćavanje joda i ometaju štitnu žlezdu da stvori hormone, pa ih treba svesti na minimum. Mogu se kombinovati do 2 puta nedeljno, ali ne u istom danu. Bitno je kuvati ove namirnice kako bi se te tkz. giotrogene supstance smanjile, jer se one razgrađuju dejstvom toplote. Što se tiče zimnice, kiselog kupusa ili karfiola to se moze jesti umereno, npr.1 do 2 puta nedeljno, jer su te namirnice odlicni probiotici, a i bogati su vitaminom C.
Kod hiportireoze je potrebno konzumirati što više svežeg povrća poput paradajza, krastavaca, paprika, tikvica, šargarepe. Što se tiče voća posebnu prednost dati bananama, avokadu, kajsijama.
Ribu, naročito morsku, uvrstiti u jelovnik najmanje 2-3 puta nedeljno. Poželjni su i suplementi poput ribljeg ulja, jer su odličan izvor Omega 3 masnih kiselina koje imaju protiv upalno dejstvo, kao I vitamin D, ukoliko postoji njegov nedostatak , a to se moze utvrditi preko analize krvi. Iskustva pokazuju da je vitamin D vrlo često u deficitu kod hipotireoze.
Jelovnik kod hipotireoze
- dan
Doručak – integralni pirinač sa bademovim mlekom, mlevenim bademima i cimetom
Ručak – čorba, grilovano povrće (tikvica, patlidžan, paprika) sa piletinom, salata – paradajz
Večera – pečurke punjene spanaćem, salata – krastavac
- dan
Doručak – heljda kaša ( sirovo zrno skuvati i pomesati sa ostalim sastojcima) sa mladim sirom, susamovim puterom
Ručak – čorba, kinoa sa povrćem i ćuretinom (ćuretina, tikvice, luk, šargarepa)
Večera – salata (paradajz, krastavac, paprika, mladi sir, 1 kuvano jaje, kašika susama)
- dan
Doručak – palenta sa semenkama suncokreta i kiselo mleko
Ručak – čorba, tikvice i piletina u paradajz sosu, salata od šargarepe
Večera – salata od kelerabe, celera i šargarepe, grilovano belo meso
- dan
Doručak – heljdin hleb, namaz od piletine, sveža šargarepa, 1 jogurt
Ručak – oslić ili skuša, kinoa sa blitvom, salata – cvekla
Večera – salata (1 šolja kukuruza šećerca, paradajz, masline, susam , suncokret)
- dan
Doručak – heljdin hleb, namaz od avokada i mladog sira, jogurt
Ručak -čorba, musaka od patlidžana , prosa i junetine, salata – cvekla
Večera – pljeskavice od tune, salata od sargarepe i praziluka
- dan
Doručak – proja sa tikvicama, porcija salate, 1 kiselo mleko
Ručak – čorba, grilovane pečurke, tikvice, šargarepa i salata paradajz
Večera -omlet od jaja, praziluka i paprike, čeri paradajz i matovilac sa susamom
- dan
Doručak – integralni pirinač, cimet, 2 brazilska oraha, 1 supena kašika suncokreta
Ručak – čorba, oslić, spanać sa kiselim mlekom, salata od pečenih paprika
Večera – pileća džigerica u paradajz sosu, salata od cvekle
Užina 1 – voćni jogurt ili voćna salata
Užina 2 – sveže voće (jabuka, kruška, višnje, jagode, trešnje, dinja, lubenica, breskve, kajsije,banana) i malo jezgrastog voća
- Ovo je samo jedan primer jelovnika, preporuka je da se ishrana svakom individualno prilagodjava , jer je to kompleksno stanje, koje zahteva individualan pristup, jer ishrana zavisi i od pratećih zdravstvenih problema i prilagodjava se i terapiji i suplementaciji koju je prepisao endokrinolog.
Piše: Anita Alterov, nutricionista, saradnica Udruženja Alergija i ja