Alergija na jagode i ostalo bobičasto voće, pogađaju u prvom redu osobe sa genetskom predispozicijom i one sa preosetljivim imunološkim sistemom. Ako majka ili otac pate od alergija na jagode i slično voće, postoji čak 60% verovatnoće da će i dete imati isti problem. Taj procenat se smanjuje na 30 – 40 %, ako je samo jedan od roditelja alergičan.
Kad odojčetu prvi put date jagode, maline ili drugo slično voće, mogu se javiti kratkotrajne, prolazne alergijske pojave, kao osip na koži ili proliv. Jagodičasto voće tada treba privremeno ukinuti, ali ako se pri ponovnom davanju znaci alergije ponove, treba ga na duže vreme, ili trajno ukinuti. Ukoliko se alergije ne pojave, opasnosti nema.
U normalnim uslovima, želudačni sokovi, enzimi jetre i creva i korisna bakterijska flora, sprečavaju sastojke alergene hrane da podstaknu pojačanu reakciju imunološkog sistema.U nastanku nutritivnne alergije kod odraslih, značajnu ulogu „igraju“ i sledeće dijagnoze: smanjeno lučenje sone kiseline želudačnog soka, gastritis, oboljenje žučne kese, pankreatitis, oboljenje tankog creva, bronhijalna astma, hronični alkoholizam…